Islamska zajednica je zabranjivala turbeta i kult mrtvih, no, danas je to unosan biznis

U Analima Gazi Husrev-begove biblioteku, broju XXV-XXVI, izdanje iz 2006/2007. godine na str. 166-169. štampana je jedna zanimljiva fetva Ulema-medžlisa (ekvivalent današnjoj poziciji fetvai-emina), a tiče se pitanja kulta mrtvih i turbeta, što je veoma rasprostranjena praksa među Bošnjacima. Fetva koju potpisuje Ulema-medžlis itekako je kontradiktorna sa onim što sad, nakon 70-ak godina možemo pronaći u nekim novijim fetvama naše islamske institucije. Nažalost, ono što je tadašnja ulema prekoravala, danas je postao unosan biznis, obzirom da turbeta godišnje donose dobit od preko pola miliona maraka. Pitanje i odgovor bez ikakvih izmjena prenosim u cjelosti.

Pitanje:

Vakufska direkcija u Sarajevu
Broj: 17.369/38
Sarajevo, 20.09.1938.godine.

Da li su turbeta i turbetska mjesta mešr’u i treba li ih uzeti u zaštitu? Da li je u skladu sa propisima Serijata da se popravak i uljepšanje turbeta izvede iz vakufskih sredstava?

Odgovor:

Ulema-medžlis u Sarajevu Broj: 8647/38
Sarajevo, 21.02.1939. godine.

Najprije, šta znači riječ “turbe”, kakvih turbeta ima, kakvu svrhu imaju i kako se upotrebljavaju kod nas? Riječ turbe po rječniku znači: velikom ili većem zatu iz pijeteta ili tazima na kaburu ozidati ili sagraditi divanhanu i kabur mu uzvisiti. Kod nas bi turbeta, po njihovoj svrsi i upotrebi, mogli razvrstati u tri kategorijije, i to: u prvu kategoriju mogli bi ubrojati ona turbeta na stubovima koja stoje nad grobovima, a svrha im je da pokazuju potomstvu gdje su im prad¬jedovi pokopani, da ih mogu zijaret učiniti i iz Kurana im proučiti, kao, naprimjer, na grobovima na Vrbanjuši, Alifakovcu itd.

U drugu kategoriju mogli bi ubrajati ona turbeta koja su sazidana nad grobovima sa kubetom ili krovom, prozorima i vratima, a svrha im je da pokazuju da je u prošlosti živio dotični, kao veliki dobrotvor, ili veliki učenjak, ili veliki pobožnjak, ili inače hajrat-sahibija, pa da se pokoljenja mogu u njih ugledati da im oni služe kao primjer za dobra djela. Kao, naprimjer, turbe Gazijino, Kafijino i dr.

U treću kategoriju mogli bi ubrojati ona turbeta koja su podignuta na grobovima dobrih ljudi, a svrha bi im bila kao i onima u drugoj kategoriji, ali je džahilski svijet u njima zaveo zijarete sa tazimom i vjerovanje umrlom, kakvo Allah nije dozvolio. Oni misle da im dobri može kod Boga posredo¬vati, pa od umrlog dobrog zata traže pomoći, dovu čine i mole za murad i tevhide uče, sadaku na murad u katanac ubacuju, kurban kolju, svijeće don¬ose i pale, turbedara postavili da turbe čisti, da džahilskom svijetu pomaže kod nedozvoljenog ibadeta i zijareta, da umrlom hizmet čini, da mu ledžen, ibrik i peškir svaku noć postavi da umrli dobri po noći ustaje i klanja, da mu svijeću ili kandilj pali da mu se vidi kao živome itd.

Prema napred izloženom Ulema-medžlis daje sljedeće riješenje ili fetvu:

1. Turbeta navedena u prvoj i drugoj kategoriji u kojima nema ništa od onoga što je navedeno kod treće kategorije, nego služe samo za uspomenu i da im se znade za kabur, kao i oni kaburovi kojima su oklopi načinjeni i nišani postavljeni, ovakva turbeta mogu se graditi, održavati i popravljati. Kad bi se što i uvakufilo za popravak ovakvih kabura, bio bi taj vakuf sahih, kako se to vidi iz ovog fikskog propisa: “Vakuf za grobove je veliki fesadluk i fitneluk, te apsolutna zabrana, ali ako se uvakufi, naprimjer, da se popravlja ono što se poruši na grobu, to može da bude sahih, ako se time kabur ne uveličava, ne uzvisuje i ne kiti, i ako ima prečih stvari osim kabura.” Zijareti kaburu su mešr’u i dozvoljeni ljudima, kako se vidi iz ovog hadisa: “Bio sam vam zabranio zijareti-kabur, ali vam se dozvoljava da zijar- etite, jer taj zijaret napominje smrt i ahiret.” Sahihu Muslim. Ženama je zabranjen zijareti-kabur sa ovim hadisom, Ebu Hurejre kaže: “Alejhiselam je prokleo žene koje zijaret čine grobove”.

2. Turbeta navedena u trećoj kategoriji, u kojima kod nas najviše žene zijaret čine, murad uče, klanjaju, tevhide čine, u katanac sadaku ostav¬ljaju, svijeće donose i pale, dovu čine i zaklinju se itd… nisu mešr’u, i svi su muslimani saglasni da je haram i da to sve po islamu nije dozvoljeno, jer je to posao neznabožaca. Ebu Davud, Tirmizi, Nesai, ibni Madže rivajet čine od ibni Abasa ovaj hadis: “Resulullah je prokleo one žene koje kaburove zijaret čine, i onaj svijet koji na kaburovima mesdžide pravi, i onaj svijet koji kaburove osvjetljuje.” Ebu Mirsad rivajet čini hadis: “Nemojte klanjati na grobovima niti na njima sjediti.”

Alejhisselam je u smrtnoj bolesti rekao: “Nemojte uzeti moj kabur za mesdžid ili za idola.” Džabir rivajet čini i kaže: “Resulullah je zabranio da se kabur kreči i malteri, da se na njemu sjedi i da se na njemu zida i nešto pravi”. U fetva Haniji nalazi se ovaj propis: “Neće se krečiti kabur, jer je Alejhisselam zabranio krečenje, posrebljavanje i gradnju na kaburu.” Kažu da se pod gradnjom misli na one kabure koji se u našim mem- leketima grade. Rivajet postoji od Ebu Hanife (Imami-Azama) daje on rekao: “Neće se kabur krečiti, neće se malteriti, neće se na njemu podizati zidana gradnja i kubure”:

Na osnovu naprijed navedenog imadu se zatvoriti i svaka posjeta džahilskog svijeta zabraniti kao i paljenje svijeća i kandilja u Sarajevu u sljedećim turbetima i grobovima, i to:

1. Turbe na Bjelavama,
2. Turbe Urjan-dedino na Pišćivodi,
3. Turbe na Hridu,
4. Turbe na Vinogradu,
5. Turbe Jediler i katanac,
6. Turbe Ajni-dede i Semsi-dede kod Ali-pašine džamije i katanac,
7. Turbe u dvorištu Sinanove tekije i Mevlevijine tekije, paljenje svijeća uoči petka i ponedeljka,
8. Turbe na Ravnim Bakijama, na grobu Merdžan-kadune zijaret i muradi,
9. Turbe na Gorici,
10. Turbe na Brdu,
11. Turbe na Sehitlucima na Obhodži iza Vratnika,
12. Turbe Trčivoda, klanjanje i muradi.
Turbedari koji služe u ovakvim turbetima imaju se otpustiti i odstra¬niti.

Pripremio: Resul Mehmedović