Aktuelno

Arefat i ispravnost penjanja na brdo milosti (tzv. Džebelur-rahme)

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

Arefat je visoravan 22 km jugoistočno od El-Mesdžidi-l-Harama. Ukupna površina Arefata je 10,4 km2 i čitava visoravan se nalazi van granica harema, a smatra se jednim od mešaira.

Stajanje na Arefatu 9. zul-hidždžeta (dan pred Bajram) računa se najvažnijim obredom hadža.

Za ovaj veličanstveni dan, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ”Ne postoji nijedan dan u kojem Allah više ljudi oslobodi od Vatre od dana Arefata. On se tada približi, a zatim se hvali melekima govoreći: ‘Šta oni žele?”’

U jednom rivajetu stoji da Allah kaže melekima: ”Pogledajte u Moje robove raščupane kose i prašnjave! Posvjedočite da sam im njihove grijehe oprostio makar ih bilo koliko kapi kiše ili zrnaca pijeska u pustinji…”

Ako igdje na svijetu, makar trenutno, nestaju sve razlike među ljudima, odnosile se one na njihovo porijeklo, bogatstvo ili zanimanje, onda je to sigurno na Arefatu. Kraljevi i prosjaci, predsjednici i obični ljudi, svi su jedni pored drugih, u istoj odjeći, bez kruna, činova, ili bilo kakvih posebnih oznaka kojima bi se razlikovali od drugih.

Kada se približi akšam dana Arefata, hadžije se polahko spremaju da odmah nakon zalaska sunca krenu prema Muzdelifi na kojoj će noć provesti pod vedrim nebom.

PENJANJE NA BRDO AREFATA 1

Nije ispravno penjati se na brdo Arefata (tzv. Džebelur-rahme).

U vjerodostojnom hadisu koji prenosi Džabir navodi se: “Okrenuo je stomak svoje deve prema stijenama, a put kojim idu (hadžije) bio je ispred njega. Okrenuo se prema Kibli i stajao sve dok sunce nije zašlo.” (Muslim, 484-485/1218)

Na osnovu hadisa zaključujemo da je Poslanik sallallahu alejhi we sellem bio okrenut bočno prema stijenama brda i da se nije penjao na njega.

Penjanje na brdo Džebelur-rahme a zove se još Ilal nije legitimno, po konsenzusu učenjeka, već je sunnet boraviti na Arefatu, bilo kod stijena, gdje je boravio Poslanika sallallahu alejhi we sellem ili na bilo kojem drugom mjestu. (Iktidau-siratil-mustekim, 2/338).

Imam El-Džuvejni kaže. “U sredini Arefata nalazi se jedno brdašće po imenu Džebelur-rahme. Penjanje na njega nije sastavnio dio obreda iako to mnogi ljudi čine.” (El-Medžmua, 8/107).

Poznati hanefijski učenjak Ibn Nudžejm kaže: “Kada je u pitanju boravak na Arefatu, mnogi ljudi daju prednost Džebebul-rahme. To je pogrešan postupak koji je u suprotnosti sa sunnetom. Niko od poznatih učenjaka nije kazao da boravak na ovom brdu ima posebnu vrijednost. Na njega se odnose propisi kao i ona ostalo područje.” (El-Minhadž, 8/147).

Imam Eš-Šinkiti kaže: “Neophodno je znati da penjanje na Brdo milosti koje prakticiraju mnogi ljudi, nema osnove, niti posebne odlike, jer u tome pogledu nema validnog argumenta. Ovo se brdo tretira kao i ostali dio Arefata.” (Advaul-Bejan, 5/283).

Šejh Ibn Usejmin kaže: “Ko se bude penjao na ovo brdo želeći time izraziti posebno robovanje Allahu, to penjanje je zabranjeno i novotarija a svaka novotarija je zabluda.” (Eš-Šerhul-mumtia, 7/237).

Što se tiče samog imena “Džebebul-rahme”, nije zabilježen nijedan šerijatski dokaz koji bi upućivao na validnost ovog naziva.

1. Preuzeto iz djela “Hadž i umra” (348-349 str.), dr. Safet Kuduzović

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

Ukoliko ste primijetili grešku u članku, OZNAČITE TEKST i nakon toga pritisnite tipke na tastaturi Ctrl+Enter.

NA VRH

Spelling error report

The following text will be sent to our editors: