Odgovori

Devet novih pitanja i odgovora

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

1. Muž nas hrani haram imetkom

Pitanje: Esselamu alejkum! U braku sam dugo, imam troje dece ,u početku nisam znala ali posle toga sam saznala da moj suprug inače u inostranstvu zarađuje haram. Jako sam se protivila i htela da se razvedem ali i on je poceo da redovno klanja pet vakat namaza i rodila se nada da ce da počne da…

radi halal. Ali on se već bio zadužio mnogo para tako da smo prodali i kuću i sve što smo imali od vrednosti, ali sve je ostalo samo u nadi mi još dalje plaćamo kamate ne možemo da se otarasimo dugova i dalje nas hrani sa haramom, ja ostala sama sa decom po tuđim kućama jedva za hranu nam šalje. Ja nisam u mogućnosti da zaradim jer su mi deca mala. Klanjam godinama unazad hvalla Allahu taj namaz me ispunjava. Pišem vam da me savetujete šta da radim jer se bojim ahireta za mene i moju dječicu. ALLAH VAS NAGRADIO SVAKIM DOBROM !

ODGOVOR:

Alejkumusselam!

Treba da se potrudite i ti i tvoj muž da što prije vratite te pare, potrudi se da budeš mužu od pomoći u ovim teškim trenucima. A sa mužem otvoreno porazgovaraj da odmah ostavi posao za koji ti kažeš da je haram, jer Allah ne daje bereket u haramu, neka nađe halal posao a onda štedite i vraćajte dug. Nema sumnje da je haram to što je tvoj muž dizao tu kamatu koju mora vratiti u čemu nema izbora jer banka mu je neće oprostiti. On se mora iskreno pokajati za to djelo (kamatu) a od šartova iskrene tevbe je da odluči da se više nikada neće vrati tom djelu.

A ako ti misliš da vam je haram imetak to što on mora vraćati kamatu a on radi posao čija zarada je u osnovi halal, onda nisi u pravu, jer to što ste digli kredit i vraćate kredit sa kamatom to ne znači vam je zarađeni imetak od njegove halal zarade (ako on radi halal posao) haram.

Puno u namazu na sedždi, u vremenima kada se prima dova dovi Allahu da vam pomogne, da vas opskrbi iz svoga obilja i da vam olakša vraćanje tog duga.

Šaljem ti knjigu “Hisnul-muslim” (Zaštita svakog muslimana) u kojoj imaš ispravne dove od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koje je praktikovao u svakodnevnom životu u različitim situacijama, a među tim dovama je i dova onoga koji je zadužen. Pa moli svoga Gospodara tom dovom da vam olakša i da vas izbavi iz situacije u kojoj se nalazite. Znaj da olakšica dolazi poslije poteškoće, pa ne gubi nadu u Allahovu milost i dobrotu, uložite ono što je do vas da što prije vratite dug, pomažite se u tome ti i tvoj muž, da što lakše prebrodite ovo teško stanje.

Nastoj da se i ti i tvoj muž što više držite vjere a to zahtijeva da učite vjeru, da pitate učene o njoj, nemojte svoju vjeru svesti samo na namaz, ramazan, kurban i teraviju. U Islamu je stotine vadžiba i stotine harama, sve to musliman treba da nauči i primijeni u svom životu. Molim Uzvišenog da vam da iz Svoga obilja, a On je Onaj koji se odaziva molbi onih koji Ga mole. Ve billahi tevfik.
********************************

2. Bavljenje opasnim sportovima

Pitanje:

Selam alejkum!

Da li postoji kakva fetva ili islamski stav o extremnim sportovima današnjice, tačnije bavim se već duze vrijeme paraglidingom (padobranstvom), pošto je to extreman sport i jako opasan toliko opasan da se dešavaju nesreće sa smrtnim ishodom ili sa teškim ozljedama, pa me zanima da li ta osoba koja pogine na taj način se smatra kao i ona koja je sebi oduzela život svojom rukom ili?

ODGOVOR:

Alejkumusselam.

Naravno da za one sportove koje ti nazivaš exstremnim postoje fetve i da su o njima islamski učenjaci pravili analize i studije, s tim da nam u ovom slučaju i nisu potrebne fetve kada za tako nešto imamo šerijatske tekstove. Naime, svi oni sportovi u kojima preovlađuje mogućnost lošeg ishoda i nesretnog svršetka, pri čemu se tijelo čovjeka izlaže opasnim tjelesnim povredama, lomovima kostiju i slično, koji uzrokuju prestanak rada nekog organa, ili izazivaju teške akutne ili hronične bolesti, ili odvedu čak i u smrt, bavljenje svim ovim sportovima je haram.

Poput sportskih natjecanja autima i motociklima, skijanje na velikim strminama, penjanje uz velike stijene i slično. A dokaz da nije dozvoljeno bavljenje ovako opasnim sportovima i hobijima je to što se ovo ubraja u ono što se u šerijatu naziva bacanje samog sebe u propast, a što je zabranjeno mnoštvom dokaza. Od tih dokaza su riječi Uzvišenog: “I ne bacajte sami sebe u propast” (El-Bekare, 195). Znači, ovim ajetom Uzvišeni zabranjuje da čovjek sam sebi svjesno uzrokuje ono što ga vodi u propast, ozljedu, nesreću i slično.

Takođe, kaže Uzvišeni: “I nemojte sami sebe ubijati” (En-Nisa, 29). A pod ubijanjem samog sabe je i to da se čovjek upusti i radi ono u čemu može nastradati. Takođe, zabranjeno je bavljenje onim sportovima u kojima još može i druge ozlijediti. A u hadisu kojeg bilježi Ibn Madže, Darekutni i Malik u Muveteu od Ebu Se’ida El-Hudrija, radijallahu anhu, je došlo da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nema štete niti nanošenja štete”. Takođe, bilježi ga Ahmed u rivajetu od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma. Vjerodstojnim ga ocjenjuju Hakim i Albani a dobrim Ibn Redžeb i Šuajb Arnaut. Ovim hadisom se zabranjuje nanošenja štete kako drugima tako i samom sebi.

Prema tome, ako je tvoje bavljenje padobramstvom onako kako ga ti opisuješ nema sumnje da ti je bavljenje njime zabranjeno. A to da li je osoba koja pogine baveći se ovim sportom na stepenu osobe koja je sama sebe ubila, odgovor je da nije na potpuno istom nivou. Jer osoba koja izvrši samoubistvo direktno uzrokuje svoju smrt, za razliku od osoba koje, baveći se opasnim sportovima, indirektno uzrokuju smrt tako što se izlaže opasnim situacijama i okolnostima koje ga mogu odvesti u smrt. Ve billahi tevfik.
**************************************

3. Da li izlazak sluzi iz polnog organa kvari abdest

Pitanje:

Imam problema izlazi mi non stop sluz iz polnog organa‏. Sad me zanima da li se moram kupat il gusul uzimat ili samo se abdestit? Molio bih da mi odgovorite na moje pitanje i da mi olakšate. Allah vas nagradio.

ODGOVOR:

Islamski učenjaci su složni da izlazak mokraće, izmeta i vjetra kvari abdest. Takođe, prenosi imam Nevevi (El-Medžmu’u, 2/552) i Ibn Rušd (Bidajetul-mudžtehid, str. 36) da su mezj (tekućina koja izađe iz muškog ili ženskog polnog organa prilikom polnog nadražaja) i vedj (tekućina koja izađe iz muškog polnog organa nakon mokrenja) nečisti po konsenzusu učenjaka, pa kaže Nevevi: “Ummet je saglasan na nečistoći mezja i vedja”. Ove stvari abdest po idžmau pod uslovom da je insan zdrav. Oko ostalih stvari koje izlaze iz ljudskog tijela, poput krvi, gnoja, sukrvice, povraćanja, bijelog pranja kod žena i slično, islamski učenjaci imaju podijeljeno mišljenje.

Pa tako, učenjaci imaju tri mišljenja oko kvarenja abdesta sa onim što izađe iz ljudskog tijela.

Prvo mišljenje je da sve što izađe iz ljudskog tijela na bilo kojem dijelu tijela (ne samo dva prirodna otvora) od nedžaseta (shodno tome šta su nedžaseti kod ovih učenjaka) kvari abdest. Ovo je mezheb hanefija, hanabila, imama Sevrija i mnogih drugih od selefa.

Drugo mišljenje je da sve što izađe na dva prirodna otvora (polni organ i dubura) kvari abdest, svejedno bila to krv, mokraća ili bilo koja tekućina ili nešto čvrsto, i svejedno bio razlog izlaska toga zdravlje ili bolest. Ovo je šafijski mezheb i na ovome je Muhammed ibn Hakem od malikija.

Treće mišljenje je da samo izlazak izmeta, mokraće, vjetra, mezja i vedja u stanju zdravlja iz dva prirodna otvora kvari abdest, dok u stanju bolesti čak izlazak i ovih stvari ne kvari abdest. Ovo je malikijski mezheb.

Prema tome, sluz koja izađe iz muškog polnog organa po prvom i trećem mišljenju učenjaka ne kvari abdest niti je nedžaset (nečista), dok po drugom mišljenju na čemu je šafijski mezheb, a to je da bilo šta što izađe na dva prirodna otvora kvari abdest, izlazak sluzi kvari abdest. Po ovom mišljenju na čemu je šafijski mezheb, s obzirom da kod tebe sluz neprestano izlazi, ti bi bio sahibu uzur, tj. bio bi obavezan da uzimaš abdest na početku svakog namaskog vremena. I taj abdest tako uzet važi do početka sljedećeg namaskog vremena, osim da se pokvari na neki drugi način mimo izlaska sluzi.

S obzirom da je po pitanju toga šta kvari abdest malikijski mezheb najbliži ispravnom, jer za ono što zastupaju imaju dokaz, a po tom mišljenju izlazak sluzi iz polnog organa nije nečistoća niti kvari abdest, tebi neprestani izlazak sluzi ne kvari abdest niti te obavezuje da uzimaš gusul i abdest kao sahibi uzur jer nisi u statusu sahibi uzura. Prema tome, ponašaj se kao da i nemaš te sluzi s obzirom na obavezu uzimanja abdesta i gusula. Ve billahi tevfik.
*******************************

4. Nadijevanje imena Iman

Pitanje:

Esselamu alejkum,

Interesuje me da li se djevojcici moze dati ime “Iman”? To ime se kod nas u posljednje vrijeme cesto nadijeva djevojcicama, meni i mome muzu se takodjer svidja, ali smo culi da to ime ne treba da se daje djetetu. Da vas Allah nagradi za vas odgovor.

ODGOVOR:

Alejkumusselam.

Oko nadijevanja imena Iman, Huda, Takva i slično učenjaci smatraju da nema neke šerijatske zapreke u tome. Ovaj stav, između ostalih, zastupa Komisija za fetve iz Saudijske arabije u sastavu Bin Baza, Gudejanija i Abderrezaka El-Afifija. Od razloga sa kojima se pravda dozvola nadijevanja ovih imena, a prije svega imena Iman, je to što ova imena imaju lijepa značenja, a to je potvrđivanje istine, uputa i takvaluk (bogobojaznost), takođe ta imena ostavljaju lijep trag na duše onih koji su njima nazvane jer ih podsjećaju na iman i uputu i bogobojaznost.

S tim da ima nekih učenjaka poput šejha Usejmina koji smatraju da treba izbjegavati nadijevanje imena poput Iman, jer to ime u sebi nosi vid pohvale čišćenja od grijeha. A Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je promijenio ime Berra (Ona koja čini mnogo dobročinstvo) zato što to ime upućuje na pohvalu te osobe koja ga nosi. I smatra da se iz ovog hadisa zaključuje da imena ne trebaju imati značenja samopohvale.

Prema tome, nema smetnje da se nadijeva ime Iman, a to što neki smatraju da treba izbjegavati ne znači da je haram niti mekruh, nego smatraju da je bolje da se izbjegava. Ve billahi tevfik.
***************************************

5. Različiti načini klanjanja namaza

Pitanje:

Esselamu alejkum,

imam jedno pitanje, koje zelim da mi pojasnis. Kako se postaviti i kako ciniti kada se u sredini u kojoj zivimo pojavi vise nacina obavljanja namaza, i kako uputiti druge da ne cine ono sto nije cinio ni Allahov Poslanik s.a.w.s. ni njegovi Ashabi r.a. ? I da li mozete da mi navedete dokaze hadisom o nacinu i formi obavljanja namaza kod sva 4 mezheba?

ODGOVOR:

Alejkumusselam!

Ako se u jednom mjestu obavlja namaz na više načina na muslimanu je da slijedi onaj način za koji zna da je ispravniji, odnosno zasnovaniji na validnim dokazima. Ili da slijedi onog u čije znanje ima najviše povjerenja ako sam ne može procijeniti koji je način ispravniji.

Drugi ljudi se upućuju tako što im se na lijep način pojasni šta je ispravno, pa ko hoće slijedi a ko neće… Allah te ne duži više od toga da preneseš sa mudrošću na lijep način.

A što se tiče pojašnjenje obavljanja namaza onako kako je došlo u četiri priznata mezheba, tako nešto bi se moglo napisati u posebnoj knjizi, a na ovakvim mjestima to nije praktično i izvodljivo. Jer tu je riječ o stotinjak mes’ela za koje četiri mezheba imaju različita mišljenja. Pa ako bi još navodili dokaze svakog od njih uzelo bi nam puno mjesta i vremena. A nije mi poznato da je neko u nekoj knjizi obradio to što pitaš na bosanskom jeziku pa da te uputim na tu knjigu. Ve billahi tevfik.
***********************

6. Klanje akike i uplacivanje kurbana

Pitanje:

Selam alejkum postovani brate u islamu!

Zelio bih ako si u mogucnosti da mi odgovoris na dva pitanja:

1. Živim u Švedskoj i očekujem dijete na ljeto InšaAllah, želim da zakoljem akiku ali mjesto mi nedozvoljava da to uradim kako bih ja želio, to jeste da zakoljem, ispečem i pozovem prijatelje, komšije, rodbinu na ručak. Ja vas molim da me podučite da li postoji drugi način da obavim tu veoma važnu dužnost, to jeste da li mogu negdje da uplatim da se akika zakolje ili nešto slično za koje ja ne znam.

2. Da li je ispravno uplaćivanje novca za kurbane preko organizacija koje to rade i izabir zemlje za koju želiš uplatiti novac da se kurban zakolje. Isto me interesuje da li je dovoljno da se kurban podijeli na samo sedam kuća. Allah vas nagradio za napor koji ulažete da ljudima prenesete znanje od kojeg će imati velike koristi.

ODGOVOR:

Alejkumusselam!

1. Većina učenjaka smatra da je propis mesa akike, njegove kože i ostalih dijelova poput mesa kurbana u raspodjeli (da se ostavi nešto sebi a ostalo da se podijeli siromašnim, poznanicima i komšijama) i zabrani da se prodaje (da se prodaje njeno meso, koža, glava i ostalo). Pa tako po nekim učenjacima akika i kurban se slažu u tri stvari a razlikuju u tri. Tri stvari u kojima se slažu su:

Prvo- da životinja koja se kolje i za kurban i za akiku mora biti jedna od četiri: koza, ovca, krava i deva, s tim da neki učenjaci kažu da se akika kolje samo od koze i ovce.

Drugo- da životinja mora dostići određenu starosnu dobu, a to je šest mjeseci za ovcu, godina za kozu, dvije godine za kravu i pet godina za devu.

Treće- da životinja koja se kolje nema mahana zbog kojih se ne prima njen kurban.

A tri stvari u kojima se razlikuje akika od običnog kurbana su:

Prvo- da je njeno kuhanje ili pečenje akike bolje od dijeljenja mesa (mada za ovo nema dokaza).

Drugo- da se kosti zaklane akike ne smiju lomiti, dok se kod kurbana mogu lomiti.

Treće- da klanje akike se ne može dijeliti sa drugim kurbanom ili akikom, odnosno, da ako bi se zaklala krava ili deva za akiku nije dozvoljeno niti ispravno da se krava ili deva dijele na dvije ili više akika ili na akiku i kurban, nego mora čitava krava ili deva biti samo za jednu akiku (dok se za kurban krava i deva mogu podijeliti na sedam dijelova).

Prema tome, nije uslov da zakolješ akiku tako da moraš sazvati ljude da pojedu akiku, jer u Sunnetu nije prenešeno kako se ona dijeli. Ibret je u tome da se ona zakolje a kako će se podijeliti učenjaci spominju dva načina. Taj koji ti spominješ gdje ljudi dođu i ispeče se ražanj i pojede, i drugi da se zakolje i podijeli kao što se dijeli kurban koji se kolje za vrijeme bajrama. Tako da nema smetnje da ti nekog zadužiš da ti on u Bosni ili u nekom drugom mjestu na ime tvoga djeteta zakolje akiku, svejedno ispekao je na ražnju ili podijelio kao sirovo meso.

2. Da se kurban podijeli na sedam, pet, tri, jedanaest, više ili manje kuća, u tome nema nikakvog ograničenja. Od sunneta je da čovjek koji kolje kurban ostavi sebi dio mesa a da ostalo podijeli kao sadaku siromašnima, rođacima i komšijama ili samo jednoj kategoriji od ovih. To kažemo da je od sunneta, a ako uradi drugačije nema nikakve smetnje, kurban je ispravan i valjan.

Što se tiče uplaćivanja kurbana preko organizacija koje se time bave, ako su ljudi kojima to povjereno pouzdani i nije poznato da se bave sumnjivim radnjama i aktivnostima, nema nikakve smetnje da se kod njih uplati kurban. A ako bi oni kojima je povjereno organizovanje klanja i raspodjele kurbana varali ljude, krali ih i obmanjivali, ali to nije javno poznato, onome ko je uplatio kurban sa iskrenim nijetom njegov kurban je ispravan i nisu dužni drugi zaklati ako saznaju za to, a grijeh varanja ide na račun onih koji to rade.

Isto tako, nema smetnje da čovjek izabere zemlju u kojoj hoće da se zakolje kurban. Ve billahi tevfik.
********************************

7. Stidno mjesto muslimanke pred nemuslimankom

Pitanje:

Es-selamu alejkum!

Da li je dozvoljeno da muslimanka pod hidžabom bude otkrivena pred ženom nemuslimankom?

ODGOVOR:

Alejkumusselam!

Učenjaci imaju podijeljeno mišljenje oko toga šta je dozvoljeno nemuslimanki da vidi od tijela muslimanke, odnosno šta je dozvoljeno muslimanki da otkrije pred nemuslimankom.

Prvo mišljenje je da je stidno mjesto muslimanke ispred nemuslimanke njeno čitavo tijelo izuzev ono što se otkrije prilikom obavljanja kućnih poslova. Ovo je zvanični stav hanefijskog i šafijskog mezheba, nekih učenjaka malikijskog mezheba, Ahmeda u jednom rivajetu od njega i Mekhula. Bilježi imam Kurtubi u svom tefsiru da je ovo stav većine selefa, takođe ovaj stav se prenosi od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, Mudžahida i Ibn Džurejdža.

Prenosi se da je Omer, radijallahu anhu, napisao Ebu Ubejdi: “Prenešeno mi je da žene zimijke ulaze zajedno sa ženama muslimankama u javna kupatila, zabrani to i uradi drugačije, jer nije dozvoljeno da zimijka vidi golotinju muslimanke”. Međutim, ovaj rivajet od Omera, radijallahu anhu, nisam ga mogao pronaći ni u jednoj zbirci hadisa, a niti oni koji ga navode ne spominju njegov sened niti izvor odakle ga prenose tako da oslanjati se na njega nije pouzdano.

Oni svoj stav dokazuju sljedećim argumentima:

1- Riječima Uzvišenog: “Neka ukrase svoje ne pokazuju drugima, to mogu samo muževima svojim, … ili ženama svojim…” (En-Nur, 31). Kažu da se pod riječima “ženama svojim” misli na muslimanke, jer da se misli uopćeno na sve žene ne bi imalo smisla to izdvajati sa “svojim”.

2- Žena kjafirkinja je nepovjerljiva pa može opisati svom mužu ili nekom drugom ženu muslimanku.

Drugo mišljenje je da je muslimanki ispred nemuslimanke dozvoljeno otkriti samo lice i šake. Ovaj stav zastupaju neki učenjaci malikijskog i šafijskog mezheba. S tim da za ovo svoje mišljenje ne navode argumente.

Treće mišljenje je da je stidno mjesto muslimanke ispred nemuslimanke poput stidnog mjesta muslimanke ispred muslimanke, tj. dozvoljeno joj je da gleda u čitavo tijelo izuzev onog što je između pupka i koljena (shodno mišljenju da je to stidno mjesto muslimanke pred muslimankom). A na osnovu drugog mišljenja, da je stidno mjesto muslimanke pred muslimankom poput stidnog mjesta muslimanke pred njenim mahremima, kjafirki je dozvoljeno da vidi od tijela muslimanke ono što je dozvoljeno njenim mahremima (mimo muža, naravno), tj. lice, kosu, vrat, ruke do laktova i stopala do članaka. Ovo je zvanični stav hanbelijskog mezheba i nekih učenjaka malikijskog i šafijskog mezheba.

Oni svoje mišljenje dokazuju sljedećim dokazima:

1- Hadisom kojeg bilježe Buharija (1049) i Muslim (2146) u svojim Sahihima od Aiše, radijallahu anha, da je došla jevrejka da je nešto pita pa joj je između ostalog rekla: “Neka te Allah sačuva od kaburske kazne”, pa je ona pitala o tome Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

2- Hadisom kojeg bilježe Buharija (2620) i Muslim (2371) u svojim Sahihima od Esme, radijallahu anha, u kojem je došlo da je njena majka, koja nije primila Islam, došla njoj u zijaret, pa je ona pitala Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da li da je primi, pa joj je potvrdno odgovorio.

Ova dva hadisa ukazuju da su jevrejke i mušrikinje dolazile kod žena Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kao i drugih muslimanki, a da im on, sallallahu alejhi ve sellem, nije naredio da pred njima oblače hidžab i da pokrivaju lice jer žene u svojim kućama su otkrivene.

Zagovarači ovog mišljenja smatraju da se riječi Uzvišenog “ili ženama svojim” odnose na sve žene, i muslimanke i nemuslimanke, a da ono što se prenosi od selefa o obavezi pokrivanja muslimanke ispred nemuslimanke je da je to mustehab a ne vadžib.

A to kako da se riječi Uzvišenog “ili ženama svojim” odnose i na nemuslimanke pojašnjava malikijski učenjak Ibnul-Arebi u svom tefsiru time što je zamjenica “svojim” došla u ajetu iz razloga da se ne razlikuje od ostalih dvadeset i pet riječi u istom ajetu u kojima je došla ista zamjenica, a ne da bi ograničila otkrivanje muslimanke samo ispred muslimanki. A u protivnom, kako onda razumjeti da Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije primijenio taj ajet na svojim ženama i ashabijkama.

Takođe, od argumenta sa kojima se može poduprijeti ovaj zadnji stav je i to što bi kitabijka koja se uda za muslimana (što je dozvoljeno po Kur’anu) i miješa se sa njegovom ženskom rodbinom, uzrokavala da se njegova ženska rodbina, po mišljenju mimo ovog zadnjeg, mora pred njom cijelo vrijeme pokrivati u čemu je velika neprijatnost i nelagodnost.

Prema tome, odbarano mišljenje je treći stav učenjaka zbog hadisa koji presuđuju po ovom pitanju, a to je da je stidno mjesto muslimanke pred nemuslimankom poput stidnog mjesta muslimanke pred njenim mahremima. Što znači da je kjafirki dozvoljeno da vidi od tijela muslimanke ono što je dozvoljeno njenim mahremima (mimo muža, naravno), tj. lice, kosu, vrat, ruke do laktova i stopala do članaka. Ve billahi tevfik.
*************************

8. Dova za stid

Pitanje:

Selam alejkum!

Htio bih da pitam dali ima neka dova u vezi stida tj. Imam 41 godinu i kada sam u nekom društvu ili na poslu toliko sam stidan da se često spetljam i neznam da uradim i ono sto uvijek radim tj. spetljam se. Međutim to nije sve imam i dva sina jedan je 10 i potpuno bistar kao mati a ovaj drugi je kao ja stidljiv. Žao mi ga je za budućnost jer koliko je stidan ne moze da prica u drustvu. Molim vas ako možete ikako da nam pomognete jer on ce imati uskoro ispite u školi a volio bih da pokaze onoliko koliko zna, medjutim sa ovim stidom neće moći puno… Da vas Allah dragi nagradi.

ODGOVOR:

Alejkumusselam!

Nije mi poznato da postoji dova za stid pogotovo dova za umanjivanje stida, jer je stid u potpunosti pohvalna osobina i ne može ga biti viška. A ono kako ti opisuješ svoj stid to nije stid o kojem se govori u šerijatskim tekstovima. Naima, ovo je prilika da se nešto kaže o stidu i sramežljivosti koji se poistovjećuju jedno sa drugim a što je pogrešno.

Pod osobinom stida se u Šerijatu podrazumijeva samosustezanje od činjenja bilo čega ružnog i poročnog, odnosno stid sprečava čovjeka da uradi bilo šta zbog čega bi mogao biti ukoren od strane Allaha, ljudi i samog sebe. Stid je prirodna plemenita osobina ona ne sadrži u sebi osim hajr.

Greška koja se često dešava je poistovjećivanje stida sa sramežljivošću a ogromna je razlika između te dvije osobina. Učenjaci psihologije definišu sramežljivost kao konfuziju koja je rezultat nekog neugodnog događaja, poput toga da učitelj postavi pitanje učeniku pa učenik postane sramežljiv zbog straha, nesigurnosti u sebe ili neznanja što ga spriječi da iskaže svoje mišljenje. Dakle, sramežljivost nastaje kao rezultet straha i kukavičluka. Zato je sramežljiva osoba slaba ličnost, tj. ličnost koja svoje vrijednosti i kvaliteta nije svjesna i ne zna i ne može da ih izrazi.

Za razliku od stidljive osobe koja je baš suprotno tome, stid je rezultat ličnosti koja je svjesna svoje vrijednosti, njena plemenitost i veličina je uzdižu iznad toga da radi poročna, niska i ružna djela. Mnogi misle da su stid i sramežljivost dva sinonima za jednu te istu karakternu osobinu što je greška.

Stid je jedna od najvažnijih i najuzvišenijih moralnih osobina čovjeka. Zato je došlo u hadisu mutefekun alejhi: “Iman ima šezdest (u rivajetu: sedamdeset) i nekoliko ogranaka, a stid je jedan ogranak imana”. Jako je zanimljivo zašto Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, od svih tih ogranaka izdvaja stid te samo njega spominje. Možda je odgovor u tome što stid vodi i usmjerava čovjeka prema ostalim ograncima. Takođe, u drugim hadisima je došlo: “U stidu je sav hajr” (Muslim), a u drugom rivajetu: “Stid dolazi samo sa hajrom” (mutefekun alejhi).

Prema tome, stid je uvijek pozitivan i dolazi sa hajrom, za razliku od sramežljivosti koju treba liječiti tako što će se naći njen razlog i uzrok. Ve billahi tevfik.
*****************************************

9. Nesigurnost u gubljenje abdesta

Pitanje:

Selam alejkum!

Klanjam svaki namaz i pokusavam da ga klanjam na vrijeme, kada sam na fakultetu izostavljene namaze naklanjam kada dodem kuci. Moja nesigurnost u abdest i namaz se pojavljuje od kurban bajrama na svakom namazu mi se pojavljuje nesigurnost u moj abdest i namaz kada sam na stajanju, sjedenju ili sedždi imam osjecaj da sam ispustio vjetar niti mogu da osjetim nikakav miris niti sam vise siguran jesam li ispustio vjetar ili nisam.

Također osjetim napetost u stomaku kada hocu klanjati i cim prestanem klanjati nemam osjecaj napetosti u stomaku. To su ucestalne sumnje kako sam rekao od kurban bajrama pokusavam da ignorisem to, al me strah Allaha dž.š da ne izvrsavam namaz onako kako to treba da bude i sumljam da mi je moj namaz uredu. Nekada znam ponoviti abdest i ponovo klanjati farze ili sunete cim takvo sto osjetim al to mi oduzima puno vremena.

ODGOVOR:

Alejkumusselam.

Prije odgovora na pitanje samo da ti napomenem, pošto si naveo da naklanjavaš propuštene namaze dok si na fakultetu, da ti musliamnu nije dozvoljeno da odgađa klanjanje namaza van njihovog namaskog vremena pa makar bio na fakultetu, aerodromu, poslu, u banci ili bilo gdje. Na njemu je da neđe mjesta i vremena da obavi namaz u njegovom namaskom vremenu. Naklanjavaju se samo namazi koji se iz opravdanog razloga izostave, a od tih razloga su: da čovjek prespava, zaboravi da klanja (naklanjavanje zbog ovoga dvoga je došlo u hadisu mutefekun alejhi), izgubi svijest pa ga prođe namaz, bude na operaciji i slično, pri čemu je zajednička osobina svih ovih razloga nenamjerno izostavljanje. Prema tome, trebaš prekinuti sa tom praksom jer Uzvišeni kaže: “Zaista je namaz vremenski strogo određena obaveza” (En-Nisa, 103).

A što se tiče tvoje nesigurnosti u abdest i namaz zbog sumnje da si pustio vjetar, po tom pitanju je prenesen vjerodostojan hadis koji presuđuje o ovoj temi. Naime, bilježi Muslim u svom Sahihu od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada neko od vas osjeti u svom stomaku nešto pa bude u nedoumici da li je nešto izašlo iz njega ili nije, neka nikako ne izlazi iz mesdžida (radi abdesta da ga ponovi) sve dok ne čuje glas (puštanja vjetra) ili ne osjeti miris”.

Ovaj hadis je dokaz da ako se kod onog ko sigurno ima abdest pojavi sumnja da li ga je izgubio ili ne da nije obavezan da obnovi abdest, nego je na njemu da klanja sve dok ne bude potpuno siguran da je izgubio abdest tako što bi čuo da je pustio vjetar ili da osjeti njegov miris.

Ovaj hadis je takođe osnovni argument za jedno veliko šerijatsko pravilo koje glasi “Ubjeđenje se ne remeti sumnjom”, a pod ovo šerijatsko pravilo potpadaju mnoga šerijatska pitanja iz ibadeta, međuljudskih odnosa i slično.

Prenosi Ebu Davud da je čuo kada je imam Ahmed upitan o čovjeku koji sumnja u svoj abdest da je odgovorio: “Čovjek kada abdesti on ima abdest sve dok ne bude potpuno siguran da ga je izgubio, a kada izgubi abdest on ga nema sve dok ne bude potpuno siguran da je uzeo abdest”.

Takođe, ovaj hadis je jedan od od osnovnih šerijatskih tekstova sa kojim se zatvaraju vrata vesvesa putem kojih šejtan želi da kvari Allahovim robovima njihov abdest, namaz i druge ibadete. Iz hadisa se zaključuje da se musliman ne treba predati vesvesama jer su one neizlječiva bolest koja kada nekog obuzme ne napušta ga lahko što mu pričinajva veliku neugodnost, teškoću i neprijatnost u izvršavanju vjerskih obaveza. Kada se čovjek preda vesvesi i pusti da ga ona vodi ona mu zadaje veliki napor, dok sa druge strane ako je on zanemari i ne osvrće se prema njoj ona se postepeno gubi i nestane sa Allahovom dozvolom.

Prema tome, dokle god ne čuješ glas puštanja vjetra ili ne osjetiš njegov miris ti se ne osvrći na te šejtanske pokušaje da ti otežaju ibadet i da te umore od izvršavanja obaveza. Ponašaj se kao da se ništa ne dešava, ne ponavljaj abdest niti namaz i ne razmišljaj o tome. Samo tako možeš da se riješiš ovog problema. U protivnom učinićeš sebi ibadete teškim i napornim što te može odvesti čak i do ostavljanja istih, jer ustrajavanja u vesvesama izluđuje čovjeka. Ve billahi tevfik.

Na pitanja odgovorio mr. Zijad Ljakic!

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

Ukoliko ste primijetili grešku u članku, OZNAČITE TEKST i nakon toga pritisnite tipke na tastaturi Ctrl+Enter.

NA VRH

Spelling error report

The following text will be sent to our editors: