Urok

Kako prepoznati kod sebe urok

Podijeli sa drugima i zaradi sevapShare on Facebook390Email this to someonePrint this page

Veliki dio ljudi, bilo nevjernika ili muslimana oboljeva od uroka, a da on to ne zna ili nije svjestan. To uglavnom biva iz razloga što dotični ili ne zna za takvo što da se može desiti ili jednostavno negira da urokljivo oko može djelovati na čovjeka, odnosno na njegovo tijelo, psihu, porodični život i sl. Simptomi uroka se uglavnom ogledaju kroz razne tjelesne i psihičke bolesti za koje liječnici medicine nemaju baš adekvatan lijek i odgovor, kao što su bolovi u zglobovima, slabost, mrtvilo, lijenost, pretjerano znojenje, prištići i bubuljice na tijelu, bježanje od porodice i kuće, društva, škole i druge.

Prije nego što krenem sa navođenjem simptoma uroka, navest ću samo slučaj djeteta koje je bilo šesti razred osnovne škole. Ovaj primjer navodim zbog doktora kojima je specijalnost psihijatrija i neurologija, jer oni, osim rijetkih, u potpunosti negiraju djelovanje uroka, sihira i opsjednutosti. Naime, dijete je bilo za raspust kod dede i nene u Njemačkoj, i nakon raspusta se vratilo u Bosnu i krenulo u šesti razred. Nakon mjesec dana dijete je se počelo bojati škole i predmeta, jer je sebi bio umislio da će iz svakog predmeta dobiti jedinicu bez obzira koliko dobro naučio. Ali nije bilo samo to, počeli su napadi u vidu blaže epilepsije, a oni su se manifestovali kroz jako blijedilo i žutilo, sa curenjem vode ili vodene pljuvačke iz usta, i to bi trajalo od jedne do pet minuta.

Roditelji su išli kod raznih psihijatara, govorili su im da je epilepsija, neki da je to neka vrsta stresa, dijete su kljukali tabletama za smirenje. Kad već nije bilo nikakvog efekta, isti ti psihijatri su počeli optuživati roditelje da su oni krivi što mu se ovo dešava jer su ga umazili, zapostavili, sve mu dopustili, te kako se dijete njihovo pravi da bi dobio što bolje ocjene u školi zbog svoje navodne bolesti. Roditelji su se razočarali. Kada su dijete doveli kod mene, i na osnovu pitanja prije učenja rukje i nakon njegovih odgovora, a bili su: da dijete mjesečari po noći, da ne može dugo da zaspe, da mjenja raspoloženje, da škripi zubima u snu, apatija, bezvolja, blijedoća i žutilo lica, strah od škole ukazivali su da je dijete opsjednuto i da je pogođeno urokom.

Rukja je proučena, terapija je propisana, i uz Allahovu volju i pomoć i dozvolu, dijete je ozdravilo nakon 15. dana, nakon što je povratio nekoliko puta i nakon što se njegovo tijelo bilo izasulo velikim brojem bubuljica. Hvala neka je Uzvišenom Allahu!!!

Simptoma uroka ima mnogo, i teško je reči da su to samo simptomi uroka, jer simptomi uroka, sihira i opsjednutosti su veoma slični i približni, tako da ih je veoma teško razdvojiti. Ovdje ćemo sada navesti njih dosta, a svaki od njih je rezultat dugogodišnjeg istraživanja, prakse i bavljenjem liječenjem Kur’anom poznatih liječnika duhovnih bolesti (er-ruqat).

Prvo ćemo navesti općenito simptome uroka, a u drugom dijelu najčešće simptome djelovanja uroka, stim da napomenem odmah, da nije uslov da se svi ovi simptomi moraju desiti pa da kažemo onda je urok, NE, može da se desi samo jedan dio ili njih nekoliko, sve zavisi od jačine uroka i koliko je osoba učestvovalo u uroku. I još nešto, neki od ovih simptoma su i simptomi psihićkih bolesnika, ali kao što je pravilo, ako medicina nema odgovora na određenu bolest bilo da je psihička ili tjelesna, onda su to simptomi duhovih bolesti (sihir, urok ili opsjednutost – mess).

Općeniti simptomi uroka:

1) Glavobolja, koja se javlja na raznim mjestima u glavi, znači ne boli uvjek na istom mjestu, ali može da bude i samo na jednom mjestu.
2) Žutilo, blijedilo, mršavost i iscrpljenost u licu.
3) Neuobičajno znojenje ( u velikoj mjeri i često) te učestalo mokrenje.
4) Gubljenje apetita
5) Stalna tuga, ili u večini vremena u toku dana i noći.

6) Jak i brz rad srca, odnosno iznenadno i brzo udaranje srca.
7) Učestalo plakanje bez ikakvog razloga.
8) Vručina ili temperatura u tijelu, bez obzira bilo vrijeme hladno ili toplo. To znači da osoba kaže:“Što me je odjednom spopala neka vručina, sva izgori unutra“. I slično tome.
9) Bol u donjem dijelu kičme i osjećaj težine koji ponekad nije na istom mjestu i bol izmežu dvije plečke i ramena.
10) Tuga i tjeskoba u prsima.

11) Nesanica u noći.
12) Iznenadna mijenjanja raspoloženja iz ljubavi u mržnju, ljutnju, odvratnost, strah.
13) Učestala šutnja, osoba se rijetko kad smije, te crni pogled na život, kad osoba razmišlja čak i o samoubistvu.
14) Teškoća u hodanju ili stajanju na nogama na duže vrijeme, bez obzira koliko se osoba trudila.
15) Učestala i jaka zaboravljenost i slaba koncentracija.

16) Strah i bježanje od škole. Ovo se često dešava studentima i učenicima.
17) Želja za snom, odnosno pospanost prilikom učenja za ispit, učenja Kur’ana ili prilikom ispita.
18) Bankrot na poslu kojeg god osoba nađe ili propast trgovine.
19) Bježanje od kuće, odvratnost prema njoj, i odvratnost ostanka u njoj.
20) Snovi u kojima osoba vidi kako neko ili više njih stalno gleda u nju. To uglavnom ukazuje na osobu koja ju je urekla.

21) Snovi u kojima osoba veoma često sanja strašne snove gdje je proganjaju razne životinje, uglavnom psi, crne mačke, zmije, škorpioni, deva, vukovi, insekti i druge životinje.
22) Mršavost i iscrpljenost tijela u stalnom obliku.
23) Pojavljivanje plavih, zelenih i smeđih fleka na koži osobe, pogotovo na rukama i nogama do članaka.
24) Pojavljivanje iznenadno velikog broja bubuljica, koje su crvene boje i koja prouzrokuju bol gdje se nalaze. Ovdje treba naglasiti da postoje bubuljice i psihićke prirode, kao što je pubertet, ali ćemo kasnije inšAllah detaljno objasniti vezu između pojavljivanja bubuljica sa sihirom, urokom i opsjednutošću.
25) Bolovi u sljepočnicama.

26) Učestalo zijevanje, a pogotovo u namazu i prilikom učenja ili slušanja Kur’ana.
27) Ne obračanje pažnje na svoj izgled po pitanju odjeće i čistoće tijela. Znaći osobi je svejedno kava će biti, hoće li biti neuredna pa čak kad izlazi i putuje.
28) Dugo spavanje, nakon što osoba nije mogla dugo spavati.
29) Slabost u tijelu i nemoć.

_____________________________________

Većina onih koji umiru iz ovog Ummeta umiru od uroka

PITANJE: Selam alejkum. Čuo sam za hadis u kojem je došlo da najviše onih koji umiru u ovom Ummetu poslije Allahovog kadera oni umiru od uroka. Možda nije ovo tekst hadisa potpuno, ali je ovo njegovo značenje. Mene interesuje da li hadis vjerodostojan (čuo sam da jeste), zatim ako jest kakvo je njegovo značenje i je li smrt od uroka izlazi van Allahovog kadera?

ODGOVOR: Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Zahvala pripada Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg Poslanika, a zatim: Prenosi Džabir, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao: „Većina onih koji umiru iz mog Ummeta poslije Allahovog kada’a i kadera umiru od uroka“. Hadis bilježe Tajalisi u svom Musnedu, Buhari u Tarihi kabir, Bezzar u svom Sunenu, Ibn ebi ‘Asim u svom Sunetu, Tahavi u svom Muškilu, ‘Ukajli u Du’afa i Ibn’Adijj u Kamilu. Dobrim i prihvatljivim su ga ocijenili Sehavi u Mekasidu hasene (1/107), Ibn Hadžer u Fethul-bari (10/200), Hejsemi u Medžmei (5/106), Albani u Silsili sahiha (2/384) i mnogi drugi.

Sličan hadis se prenosi od Esme bint ‘Umejs, radijallahu anha, da je da je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao: „Pola onih kojima se kopaju kaburovi iz mog Ummeta je zbog uroka“. Hadis bilježi Taberani u Kebiru, a hadis su ocijenili izmišljenim (krivotvorenim ili lažnim) Sehavi u Mekasidu hasene i Albani u Silsili daifa zbog ravije Ibn ‘Urveta koji je lažljivac (koji je izmišljao hadise).

Prema tome, hadis „Većina onih koji umiru iz mog Ummeta poslije Allahovog kada’a i kadera umiru od uroka“ je dobar i prihvatljiv. Ovaj hadis ukazuje na sljedeće stvari:

Prva – da urok pogađa Ummet Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, više od ostalih ummeta.

Druga – da većina umrlih muslimana umiru od uroka. A to znači da više od 50% onih koji umiru od muslimana da je razlog njihove smrti urok, iako su umrli u saobračajnoj nesreći, padu aviona, sudaru voza ili autobusa i slično ili zbog poznate ili nepoznate bolesti, u suštini poslije Allahovog kadera razlog njihove smrti u većini slučajeva je urok.

Treće – hadis takođe ukazuje na vrlo bitnu činjenicu, a to je da su mnoge tjelesne, psihičke i nervne bolesti, za koje ljekari i medicinski stručnjaci ne mogu utvrditi šta ih je uzrokovalo niti kako da se liječe, da su te bolesti posljedica uroka.

Četvrto – hadis ne znači da je umiranje zbog uroka izvan Allahovog kada’a i kadera, jer od temelja islamske akide je da sve što se događa i biva ne izlazi van Allahovog kadera i odredbe. Ovo potvrđuje hadis direktan o ovoj temi. Naime, bilježi Muslim u svom Sahihu od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao: „Urok je istina, a da nešto može preteči kader pretekao bi ga urok. Kada se od vas zatraži da se okupate (radi osobe koju ste urekli), okupajte se“.

Znači, u ovom hadisu je došlo „a da nešto može preteči kader“, što znači da ga nište ne može preteči niti mimoići. Umiranje od uroka koje se spominje u hadisu je sastavni dio Allahovog kadera i odredbe, to jest Allah je odredio onome kome je odredio da će umirijeti od uroka i ta se odredba izvršava kao i svaka druga.

Na uticaj uroka, njegovu opasnost i raširenost ukazuju mnogi dobri i vjerodostojni hadisi, evo neki od tih hadisa:

– „Urok je istina“ (mutefekun alejhi). To jest, da urok može štetiti i pogađati ljude, životinje i predmete, to je istina.

– „Urok je istina, a da nešto može preteči kader pretekao bi ga urok“ (Muslim).

Kada je vidio na licu robinje žutilo (ili crnilo) u kući svoje žene Ummu Seleme, radijallahu anha, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Ona ima urok (urečena je), učite joj rukju“ (mutefekun alejhi).

– „Kada neko od vas vidi na sebi, svom imetku ili svom bratu nešto što mu se sviđa, neka mu dovi za bereket u tome (tj. da kaže: Barekellahu fihi ili fiha), jer je urok istina“ (Hakim, Taberani i Ebu J’ala, vjerodostojnim su ga ocijenili Hakim, Zehebi i Albani).

– „Tražite zaštitu kod Allaha od uroka, jer je urok istina“ (Ibn Madže i Hakim, a vjerodostojnim su ga ocijenili Hakim i Albani, a slabim Busiri).

– „Zaista urok pogodi čovjeka sa Allahovom dozvolom tako da se popne na golo brdo a zatim se baci sa njega“ (Ahmed i Ebu J’ala, vjerodostojnim ga ocjenjuje Albani i Hejsemi, a dobrim na osnovu drugih rivajeta Hakim, Zehebi i Šu’ajb Arnaut).

– „Zašto neko od vas ubija svoga brata? Kada neko od vas vidi na svome bratu nešto što mu se sviđa, neka mu dovi za bereket u tome“ (Nesai, Ibn Madže, Ahmed i Malik, a vjerodostojnim su ga ocijenili Albani i Šuajb Arnaut).

– „Urok uvede čovjeka u kabur a devu u posudu (za jelo)“ (Ebu Nu’ajm i Ibn ‘Adijj, slabim su ga ocijenili Sehavi i Zehebi, a dobrim Albani).
Ve billahi tevfik.

dr. Zijad Ljakić

 

 

Podijeli sa drugima i zaradi sevapShare on Facebook390Email this to someonePrint this page

Ukoliko ste primijetili grešku u članku, OZNAČITE TEKST i nakon toga pritisnite tipke na tastaturi Ctrl+Enter.

NA VRH

Spelling error report

The following text will be sent to our editors: