Tekstovi

Odgovori na zablude o islamu / DA LI JE KUR’AN BOŽIJA RIJEČ ? 2. dio

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

Kako ćete naučno dokazati da je Kur’an Božija Riječ?

Dok su se neke religije bazirale na pisanom tekstu, za kog su sljedbenici tih religija tvrdili da su božansko nadahnuće, neke druge religije su se bazirale samo na ljudsko iskustvo.

Muslimani vjeruju da je Kur’an, osnovni izvor islama, u potpunosti Božanskog porijekla.

Muslimani, također, vjeruju da Kur’an sadrži upute cijelom čovječanstvu.
Pošto se za Kur’ansku poruku drži da je za sva vremena, ona mora biti uvijek svježa.

Da li je Kur’an položio test vremena?

U ovom odgovoru ću se potruditi pružiti kompletnu analizu islamskog ubjeđenja da je Kur’an u potpunosti božanskog porijekla, sa posebnim osvrtom na najnovija naučna otkrića.
Tokom ljudske historije je bilo perioda kada su čudesa ili ono što se smatralo čudesima, imala presudan utjecaj na ljudska shvaćanja i logiku.
Naravno, najkraća definicija čuda bi bila da je to svaki događaj koji se desi izvan zakona prirode i za koji ljudi nemaju objašnjenje.

Pa pogledajmo sljedeća čuda u Kur’anu.

SUNCE SE OKREĆE OKO SVOJE OSE

Vijekovima su evropski naučnici i mislioci smatrali da se Zemlja nalazi u centru univerzuma i da svako nebesko tijelo, uključujući i Sunce, kruži oko Zemlje.

Na Zapadu je ovaj koncept preovladavao od vremena Ptolomeja, od drugog vijeka prije nove ere.
1512. godine, Nikolas Kopernikus je objavio Heliocentričnu teoriju o planetarnom kretanju, po kojoj je Sunce nepomično, nalazi se u centru kosmosa, a ostala nebeska tijela kruže oko njega.
1609. godine, njemački naučnik Johan Kepler je objavio knjigu Astronomija Nova.
On je zaključio da planete, ne samo da se okreću oko Sunca nego se istovremeno okreću oko svoje ose.

Pomoću ovog saznanja, evropskim naučnicima je bilo mnogo lakše objasniti određene mehanizme u solarnom sistemu, uključujući i smjenu dana i noći.

Nakon ovog otkrića je, ipak, ostalo vjerovanje da se Sunce ne okreće oko svoje ose, poput planeta.

Dobro se sjećam da sam takve teorije nalazio u školskim udžbenicima, dok sam bio učenik.
A sada, razmislite o sljedećem kur’anskom ajetu:

„I noć i dan Njegovo su djelo, i Sunce i Mjesec, i svi oni nebeskim svodom plove.” [123]

Arapska riječ koja se koristi u ovom ajetu je jesbehun, koja je izvedena od riječi sebeha.
Ona se odnosi na posebno kretanje i stanje tijela koje je već u pokretu.
Ako ovaj izraz upotrijebimo za čovjeka koji je na kopnu, to će značiti da on hoda ili trči po zemlji.
Ako isti izraz upotrijebimo za čovjeka koji je u vodi, to neće značiti da on pluta, već da pliva.
Međutim, kada izraz jesbeha koristimo za nebesko tijelo, poput Sunca, to neće značiti da se ono samo kreće kroz kosmos, već da se rotira dok se kreće kroz kosmos.
Danas ćete u svim školskim knjigama naći da se Sunce okreće oko svoje ose.
Sunčeve rotacije se mogu dokazati savremenom opremom koje na radnom stolu projektiraju sliku Sunca, tako da onaj koji ispituje njegovo kretanje ne može biti zaslijepljen jakom Sunčevom svjetlošću.
Proračunato je da Sunce napravi punu rotaciju za 25 dana, tj. okrene se oko svoje ose svakih 25 dana.
Sunce se kreće kroz kosmos brzinom od 240 km u sekundi.
Da bi napravilo jedan krug oko Mliječnog Puta treba mu 200 miliona godina. Pogledajte šta kaže sljedeći kur’anski ajet:

„Nit’ Sunce može Mjesec dostići, nit’ noć dan prestići, svi oni u svemiru plove.”[124]

Ovaj ajet nam otkriva činjenicu koju je nauka tek nedavno potvrdila, tj. postojanje posebnih putanja za Sunce i Mjesec, kao i njihovo posebno, specifično kretanje kroz svemir.

U savremenoj astronomiji se došlo do preciznih podataka o fiksnoj Sunčevoj putanji, o kojoj Kur’an govori.
Ta putanja je kod naučnika poznata kao Solar Apex.
Sunce se sa svojim sistemom kreće prema sazviježđu Herkules (alpha Lyrae), čija je lokacija tačno poznata.
Mjesec se okrene oko svoje ose u istom vremenskom periodu u kojem napravi krug oko Zemlje, tj. oko 29,5 dana.

Ne možete ostati ravnodušni prema ovolikoj naučnoj preciznosti Časnog Kur’ana.

Pitanje koje se javlja poslije svega navedenog je:
Odakle potječu sve ove informacije kojima Kur’an raspolaže?

123 Kur’an, sura: El-Enbija, ajet 33.
124 Kur’an, sura: Jasin, ajet 40.

SUNCE ĆE SE UGASITI

Sunčeva svjetlost nastaje kao posljedica hemijskih reakcija na njegovoj površini, koje traju već pet milijardi godina.
To će jednog dana prestati. Kada se Sunce bude potpuno ugasilo, to će značiti kraj života na Zemlji.
Ukazujući na ograničen životni vijek Sunca, Kur’an kaže:

„I Sunce se kreće do svoje određene granice, to je odredba Silnoga i Sveznajućeg.”[125]

Arapska riječ koja se koristi u ovom ajetu je mustekarr, što znači tačno određeno vrijeme ili mjesto.
Pošto Kur’an govori da se Sunce kreće u određenim granicama, do određenog roka-znači da će mu doći kraj i da će se ugasiti.

[125] Kur’an, sura: Jasin, ajet 38.

MEĐUZVJEZDANA MATERIJA

Nekad se smatralo da se između organiziranih astronomskih sistema nalazi vakum.
Kasnije su astrofizičari otkrili tragove materije u prostoru između zvijezda.
Ta materija se zove plazma i sastavljena je od potpuno jonizovanog gasa koji sadrži isti broj slobodnih elektrona i pozitivnih jona. Plazma se ponekada naziva četvrto stanje materije (pored poznatih-gasovito, tečno i čvrsto stanje).
Kur’an upućuje na postojanje međuzvjezdane mase sljedećim ajetom:

„Koji je za šest vremenskih razdobija nebesa i Zemlju i ono što je među njima stvorio, a onda se nad Aršom uzvisio; On je Milostivi i upitaj o Njemu onoga koji zna.[126] Bilo bi smiješno tvrditi da je bilo koji čovjek prije 1400 godina znao da postoji međuzvjezdana masa!

[126] Kur’an, sura: Furkan, ajet 59.

ŠIRENJE KOSMOSA

1925. godine, američki astronom Edvin Habl je dokazao, na osnovu posmatranja teleskopom, da se galaksije udaljavaju jedna od druge, što upućuje na zaključak da se univerzum širi.
Širenje univerzuma je danas općeprihvaćena naučna činjenica.
Isto nam govori i Kur’an kad nas obavještava o prirodi univerzuma:

„Mi smo nebo moći Svojoj sazdali, a Mi ga uistinu proširujemo.”[127]

Ispravan prijevod arapske riječi musiun je proširujemo i upućuje na širenje kosmosa.
Jedan od najvećih astronoma svih vremena, Stiven Hoking, u knjizi Kratka historija vremena, kaže:

“Otkriće da se kosmos širi je jedno od najvećih naučnih dostignuća u 20. vijeku.”

Kur’an nas je obavijestio da se kosmos širi još onda kad ljudi nisu znali ni kako napraviti teleskop!
Neko će reći da nije čudo što Kur’an govori o činjenicama iz oblasti astronomije, pošto su Arapi bili napredni u toj oblasti.
Da, to je istina. Arapi jesu bili jako napredni u oblasti astronomije.
Međutim, ono što ljudi zaboravljaju jeste da su Arapi postali dobri poznavaci astronomije nekoliko vijekova nakon objave Kur’ana!
Moramo spomenuti da mnoge navedene naučne činjenice, poput porijekla univerzuma i Big Bang teorije, nisu bile poznate Arapima, čak ni onda kad su bili na vrhuncu naučnog razvoja.
Zbog toga ne možete reći da su činjenice o astronomiji, koje su spomenute u Kur’anu, posljedica arapskog poznavanja astronomije.
Međutim, možemo reći da su Arapi dostigli visok nivo razvoja astronomije zahvaljujući tome što Kur’an posvjećuje veliku pažnju astronomskim činjenicama.

[127] Kur’an, sura: Ez-Zarijat, ajet 47.

KUR’ANSKI IZAZOV

Danas nauka i tehnologija zauzimaju primarno mjesto u interesiranjima i zanimanjima ljudi.
Čak se i nemuslimanski mislioci slažu da je Kur’an uspostavio najsavršenije standarde književnog izražavanja

-Kur’an je najbolje arapsko literarno djelo.

Kur’an izaziva ljude da napišu nešto slično:

„A ako sumnjate u ono što objavljujemo robu Svome, načinite vi jednu suru sličnu objavljenim njemu, a pozovite i božanstva vaša, osim Allaha, ako istinu govorite.
Pa ako ne učinite, a nećete učiniti, onda se čuvajte vatre za nevjernike pripremljene, čije će gorivo biti ljudi i kamenje. [113]

Kur’anski izazov ljudima je da naprave barem jednu suru sličnu Kur’anskoj.

Izazov da se napravi sura koja svojom ljepotom, skladnošću i dubinom značenja podsjeća na Kur’ansku je ostao važeći, ali i neprevaziđen do današnjih dana.

Savremeni čovjek nikada ne bi prihvatio knjigu koja, makar i na literarno savršen način, kaže da je svijet ravna ploča.

To je zbog toga što mi živimo u vremenu kada su ljudska logika, razum i nauka mjerilo svega.

Malo ljudi bi prihvatilo Kur’an kao Božiju Objavu samo na osnovu njegovog nenadmašnog stila.
Svaka knjiga za koju se tvrdi da je božanskog porijekla mora položiti test potvrđenih činjenica iz nauke i logike.

Poznati fizičar i dobitnik Nobelove nagrade, Albert Ajnštajn je rekao:
“Nauka bez vjere je ništavna, a vjera bez nauke je slijepa.”.

U ovom tekstu smo koristiti samo one činjenice koje su nedvosmisleno dokazane u nauci, a ne hipoteze i pretpostavke koje još nisu potvrđene naučnim dokazima.

Sve navedeno upućuje na to da ja Kur’an objava od Allaha, Gospodara svjetova, a ne nikako djelo čovjeka.

[113] Kur’an, sura: El-Bekare, ajeti 23-24.

Dr. Zakir Naik

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

Ukoliko ste primijetili grešku u članku, OZNAČITE TEKST i nakon toga pritisnite tipke na tastaturi Ctrl+Enter.

NA VRH

Spelling error report

The following text will be sent to our editors: