Odgovori

Sest novih odgovora (+ dva videa)

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

1. Kako da se prestanem rukovati sa ženama

Pitanje: Esellamu alejkum! Imam pitanje u vezi rukovanja sa zenama. Vec solidno vreme obavljam namaz, odrekao se dosta tih stvari koje su zabranjene, hvala Allahu, jednostavno sve ide na boljem, ali ne znam kako da se postavim u vezi rukovanja sa zenama. Hteo bih da mi date savet kako da se izrazim i najblaze kazem sestrama da se ne rukujem vise. Na fakultetu sam se uvek rukovao pa ne znam kako tu da se postavim. Da vas Allah nagradi!

ODGOVOR:

Alejkumusselam.

Nema sumnje da je rukovanje sa ženama haram i ti to znaš.

A odgovor na to kako da se riješiš tog problema, tj. kako da prestaneš da se rukuješ sa ženama je jednostavan:

Kada dođeš u situaciju da bi se trebao rukovati sa nekom ženom, kulturno i na fin i blag način joj objasniš da je muslimanu zabranjeno da dodiruje i da se rukuje sa ženama kojima nije mahrem i da je to muslimanski bonton kontaktiranja muškaraca i žena, te da predstavlja veliki znak poštovanja prema toj ženi.

Kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu kojeg bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima od Ebu Hurejre, radijallahu anhu: “Ono što sam vam zabranio klonite ga se, a ono što sam vam naredio radite koliko možete“. U hadisu je naredba vezana za mogućnost čovjeka da je izvrši, a ostavljanje harama se zahtijeva odmah.

U početku bude malo nezgodno, mi se malo stidimo, bojimo se reakcija, ali treba da znaš da smo mi na haku, istini, i mi smo ti koji trebamo da ovu vjeru širimo, a ništa u ovoj vjeri nije ružno, niti staromodno, nego je to ono što treba čovjeku. Isto tako, treba da znaš da je širenje islamskih vrijednosti među ljudima blagodat za te ljude, svejedno bili oni muslimani ili ne, pa tako ti kada provučeš neki islamski adab (u ovom slučaju ostavljanje rukovanja sa ženama) širiš moralnost među ljudima, pa će se neke žene zapitati: Ja ovamo spavam sa muškarcem, izlažem svoje tijelo, a vidi ovamo ima ljudi koji se toliko čuvaju da me čak i rukovanjem ne dodirnu.

Za ovu vjeru se treba žrtvovati i raditi za nju, širiti je, a za to treba i malo trpiti, saburati i tako dalje. Ali znaj, kao što sam već rekao, da je širenje islamskih vrijednosti blagodat za sve ljude, pa onda kada dođeš u situaciju da te neko možda i ismijava zbog nekog tvoog islamskog postupka, znaj da ćeš za to kao prvo imati nagradu kod Allaha, a isto tako prije ili kasnije i taj koji ti se ismijava će osjetiti korist od tih vrijednosti.

Isto tako, ne treba da vodiš puno računa o tome šta će ljudi (ili žene) reći, nego treba da tražiš Allahovo zadovoljstvo u ostavljanju onoga što je on zabranio. Kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu kojeg bilježe Ibn Hibban i Ibn Asakir od Aiše, radijallahu anha: “Ko traži zadovoljstvo Allaha u srdžbi ljudi Allah će biti zadovoljan sa njim i učiniće da i ljudi budu njime zadovoljni, a ko bude traži zadovoljstvo ljudi u Allahovoj srdžbi, Allah će se na njega rasrditi i učiniće da se ljudi na njega rasrde“. Albani ovaj hadis ocjenjuje vjerodostojnim, a Šuajb Arnaut dobrim. Ve billahi tevfik.
______________________________________

2. Otac mi je na samrti, šta da radim?

Pitanje:

Selam alejkum!

Mome ocu su dijagnosticirali rak s metastazama i prognozirali jos 3-4 mjeseca zivota. Vjerujem da samo Allah i jedino Allah zna kad ce tko preseliti na onaj bolji svijet. Nije me strah sto cu ostati bez oca jer ne gledam na smrt kao gubitak , nego me strah da ce patiti i da ce umrijeti bez La ilahe illallah. Recte mi sta da radim, kako da ga pripremim za Ahiret, kako da mu olaksam?

ODGOVOR:

Alejkumusselam.

Najvrednije i najbolje što možeš da učiniš za svoga oca u ovakvoj situaciji je da ga podstakneš da učini iskrenu tevbu Allahu, dželle še’nuhu, za sve grijehe i sve propuste koje je učinio za svoga života. Da počne klanjati onako kako može, da udijeli sadake ili zekata ako ga nije davao a trebao je da daje, i tome slično.

Pred smrt je mustehab da se onaj koji je na samrti podsjeća na Ahiret, na prolaznost dunjaluka i da jedino što će naći od hajra na drugom svijetu su njegova dobra djela, a ta dobra djela su jasno pojašnjena u Islamu. Takvima treba staviti do znanja da nikad nije kasno da se pokaju, pa im navoditi primjere mnogih ljudi koji su spomenuti u hadisima i biografijama, kao i slučajevi iz svakodnevnog života.

Na tebi je da puno doviš Allahu da uputi tvoga oca da umre na LA ILLAHE ILLELLAH i na vjeri. A ako svi tvoji trudovi ne urode plodom nije do tebe jer je Allah onaj koji upućuje ljudska srca a On koga hoće u zabludi ostavi.

Kaže Uzvišeni: “Ti, doista, ne možeš uputiti na Pravi put onoga koga ti želiš uputiti – Allah ukazuje na Pravi put onome kome On hoće, i On dobro zna one koji će Pravim putem poći“. (El-Kasas, 56) i kaže: “Da Allah zna da od njih može biti ikakva dobra, učinio bi da čuju (istinu), a da je učinio i da čuju, oni bi se opet okrenuli, jer oni i inače glave okreću“. (El-Enfal, 23) Ve billahi tevfik.
________________________________

3. Klanjanje u stanju džunubluka

Pitanje:

Esselamu alejkum.

Da li si griješan ako nisi znao da si džunub a klanjaš?

ODGOVOR:

Alejkumusselam.

Klanjati namaz u stanju džunubluka iz neznanja može biti u dva slučaja. Prvi – da je znao kada se odžunupio a poslije zaboravio, abdestio i klanjao. A drugi – da je ustao iz sna abdestio i klanjao i tek nakon namaza ustanovio da ima tragove na sebi od noćne polucije na osnovu čega je saznao da se odžunupio u snu.

U oba slučaja onaj kome se to desi nije griješan kod Allaha. Dokaz da nema grijeha je hadis od Abdullaha ibn Abbasa, radijallahu anhuma, i Ebu Zera, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Zaista je Allah oprostio mom Ummetu ono što urade greškom, iz zaborava i u prisili”. Hadis bilježe Darekutni, Hakim i Bejheki od Abdullaha ibn Abbasa, radijallahu anhuma, a Ibn Madže od Ebu Zera, radijallahu anhu. Iako u oba hadisa ima slabosti mnogi učenajci su ga ocijenili vjerodostojnim i prihvatljivim zbog mnoštva rivajeta, vjerodostojnim ga ocjenjuju Hakim, Ibn Hibban, Ibn Hazm, Nevevi i Albani.

Takođe, u oba slučaja obavezan je onaj kome se to desi da ponovi namaz jer namaz koji se klanja u stanju džunubluka je neispravan zbog neispunjavanja šarta čistoće. A nema razilaženja među učenjacima da je taharet, odnosno uzimanje gusula od strane džunuba ili tejemuma za onoga ko ne nađe vode, šart ispravnosti namaza. Ve billahi tevfik.
_______________________________________

4. Cime se prekida bračni ugovor

Pitanje:

Poštovanje,
Bila sam udata, serijatski vjencana, rastala sam se. Proslo je više od godinu dana i sad imam momka koji je također bio oženjen. Zanima me je li taj period koji sam rastavljena od 1. muža sam po sebi dovoljan i poništava brak (čula sam da je 3 mjeseca ili 40 dana šerijatski period), ili treba još nešto da se uradi da bih ja poništila taj brak i da bih se ponovo mogla udati. Tačnije, zanima me koliko se puta žena ima pravo udati, tj.šerijatski vjenčavati?

ODGOVOR:

Esselamu alejkum.

Prekidanje bračnog ugovora između muža i žene u islamskom pravu može biti na jedan od tri načina:

Prvi je davanje talaka (tj. puštanje žene) koje je isključivo pravo muža, oko čega nema razilaženja među učenjacima. Zato žena ne može niukom slučaju dati talak (pustiti) mužu.Davanje talaka se vrši izgovaranjem riječi da je žena puštena od strane muža u direktnom ili prenesenom značenju, poput riječi: PUŠTENA SI, ili IDI SVOJIMA a nijeti da je pušta.

Drugi način je traženje poništenja bračnog ugovora (takozvani fesh), svejedno bilo to od strane muža ili žene, a koji ima svoje razloge, povode i uvjete. Poništenje bračnog ugovora može dati samo kadija (šerijatski sudija), a u slučaju nepostojanja zvaničnog kadije učenjak ili daija.

Treći način prekidanja bračnog ugovora između supružnika je da žena zatraži od muža da joj da talak (tj. da je pusti, a talak je isključivo njegovo pravo) iz određenog razloga uz obavezu vraćanja vjenčanog dara (mehra) mužu. Ova vrsta prekidanja braka u islamskom pravu se zove hul’u. Ovakav način prekidanja bračnog ugovora se može učiniti bez posredovanja kadije (šerijatskog sudije), ako muž pristane na zahtjev žene. A ako on odbije da joj da talak a ona ima opravdan razlog, što procjenjuje kadija, onda je kadiji dozvoljeno da im poništi bračni ugovor.

Ako je tvoj brak završen na jedan od ova tri načina: da ti je muž dao talak, tj. da je riječima rekao da si puštena (direktno ili indirektno sa nijetom talaka), ili da je neko učen poništio vaš brak na tvoj ili njegov zahtjev, ili da si ti tražila od njega da ti da talak (hul’u) a da mu zauzvrat vratiš mehr, onda ti sa njim nisi više u braku, jer idet (priček nakon razvoda) je tri mjesečna pranja (ili tri čistoće), a kod tebe je već prošlo godinu dana.

A ako se sa njim nisi razvela ni na jedan od ova tri načina onda se ti i dalje smatraš njegovom ženom. Pogrešno je shvatanje kod mnogih da je se žena razvela od čovjeka tako što je otišla od njega, ili da se razvela time što ih je sud ili advokat razveo a da pri tome njen muž joj nije dao talak riječima.

A što se tiče toga koliko se puta žena može šerijatski vjenčati, u tome nema u Šerijatu nikakvog ograničenja. Žena se može udavati koliko hoće puta. Naravno da bi se udala mora biti slobodna, tj ne smije biti udata za nekog drugog i mora ispuniti šartove vjenčanja. Ve billahi tevfik.
_______________________________________

5. Vrijednost Umre u ramazanu

Pitanje:

Esselamu alejkum.

Umra za vreme ramazana – zelim da znam jer roditelji su mi stari pa sam hteo da znam kakva im je nagrada za izvršavanje umre u ramazanu. I da li se može finasijski pomoći roditelje, kad je u pitanju Umra ili pak Hadž?

ODGOVOR:

Alejkumusselam.

Bilježi Buharija u svom Sahihu od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao nekoj ženi od Ensarija: “Šta te je spriječilo da ideš na Hadždž sa nama?”, pa je odgovorila: ‘Nismo imali osim dvije jahalice, pa je na jednoj putovao njen muž i njen sin, a drugu jahalicu je ostavio nama da napajamo zemlju sa njom’. Pa je rekao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Kada dođe Ramazan obavi Umru, zaista Umra u Ramazanu ima vrijednost Hadždža”. A u rivajetu kod Muslima: “Vrijednost Hadždža (obavljenog) sa mnom”.

Učenjaci su se razišli oko toga na koga se odnosi ono što je spomenuto u hadisu. Pa tako Se’id ibn Džubejr smatra da se ovaj hadis, odnosno da obavljenja Umra u Ramazanu ima vrijednost Hadždža, odnosi samo na tu ženu spomenutu u hadisu i da ne važi ni za koga drugog. Dok neki drugi učenjaci smatraju da se hadis odnosi na onoga ko zanijeti obavljanje Hadždža pa ga ne bude u mogućnosti obaviti, a zatim to nadoknadi sa obavljanjem Umre u Ramazanu, da ima vrijednost te obavljene Umre poput vrijednosti Hadždža obavljenog sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem.

A ispravan je stav ono na čemu je većina učenjaka, a među kojima su i učenjaci četiri mezheba, a to je da vrijednost spomenuta u ovom hadisu obuhvata svakoga onoga ko punoljetan obavi Umru u mjesecu Ramazanu da ta Umra ima vrijednost Hadždža, te da ovo nije specifično za neke određene ljude u određenim stanjima.

A što se tiče značenja ovog hadisa, nema sumnje da onaj ko obavi Umru u toku Ramazana da time nije sa njega spala obaveza Hadždža. Takođe, da upoređivanje Umre sa Hadždžom znači da onaj ko je obavi u Ramazanu ima nagradu poput nagrade Hadždža, s tim da se ova vrijednost Umre odnosi na veličinu sevapa a ne na vrstu dobrog djela, jer nema sumnje da je Hadždž kao vrsta djela bolji od Umre.

A što se tiče finansijskog pomaganja roditelja u obavljanju Hadždža i Umre, to potpada činjenje dobročinstva prema roditeljima. Nema sumnje da je materijalno pomaganje roditelja u činjenju određenih ibadeta jedan od najboljih i najvećih oblika činjenja dobročinstva među njima. Prema tome, ovo ne samo da je dozvoljeno, nego je najveći vid činjenja dobročinstva prema roditeljima. Ve billahi tevfik.
____________________________________

6. Dva pitanja vezana za mehr

Pitanje:

Esselamu alejkum, imam dva pitanja vezana za mehr:

1. Šta u slučaju kada muž pusti ženu, a nije joj isplatio mehr?

ODGOVOR:

Alejkumusselam.

Propis davanja mehra je vadžib oko čega nema razilaženja, čak neki učenjaci ga ubrajaju u šartove valjanosti braka.

Ako muž da talak ženi a nije joj isplatio mehr obavezan je da joj odmah isplati vrijednost mehra ako je u mogućnosti. Poznato je u islamskom pravu da u dva slučaja se obavezno isplaćuje mehr, a to je sa davanjem talaka i sa smrću muža (izdvaja se iz njegove zaostavštine vrijednost mehra). A mimo ovog dvoga isplaćivanje mehra je stvar dogovora između muža i žena, iako se u osnovi smatra davanje (isplaćivanje) mehra obaveznim sa samim sklapanjem braka. Pa tako ako se muž i žena dogovore da joj isplati mehr kada bude u stanju, ili nakon toliko i toliko vremena, on je obavezan da se drži tog dogovora.

Naravno, postavlja se pitanje: šta ako muž izbjegava i neće da isplati mehr? Odgovor na to je da ako je žena u mogućnosti da ga sudski goni to joj je šerijatski dozvoljeno, tj. ako je u stanju da dokaže pred sudom da je on njoj dužan to isplatiti, naravno ono što naš sud smatra validnim prilikom dokazivanja. A ako nije moguće to sudski riješiti to ostaje između nje i njega da riješe na Sudnjem danu pred Allahom, naravno ako mu ona ne pređe preko toga na dunjaluku. Ve billahi tevfik.

2. Da li žena kao mehr može tražiti školovanje, npr.da upiše fakultet, a da je muž finansira?

ODGOVOR:

Sve što se može naplatiti materijalno ili novčano dozvoljeno je da bude mehr. Ovo je pravilo koje navode mnogi islamski pravnici. Do ovog pravila se došlo tako što se analiziralo sve što je došlo u vjerodostojnim hadisima da može biti mehr.

Dozvoljeno je da bude mehr novac ili imetak, kao što je došlo u vjerodostojnom hadisu da je Alija, radijallahu anhu, dao kao mehr svoj štit, takođe Sabit ibn Kajs, radijallahu anhu, je dao kao mehr svoj vrt (palminjak). Dozvoljeno je da mehr bude neka korist kao što je došlo u ajetu u priči ženidbe Muse, alejhisselam, da mu je mehr bio da radi osam godina kod oca njegove žene (El-Kasas, 27). Takođe, dozvoljeno je da mehr bude poučavanje nečega iz Kur’ana, kao što je došlo u vjerodostojnom hadisu, kao i poučavanje nekom zanatu i slično.

Iz svih ovih primjera se da zaključiti da sve ono što se može naplatiti novčano ili u nekom drugom imetku dozvoljeno je da bude mehr. S tim da je šart da vrijednost svih ovih vrsta mehra bude jasno i precizno definisana tako da ne bi odvela u spor.

Prema tome, nema smetnje da mehr bude školovanje ali pod šartom da se jasno precizira, tj. proračuna i odredi kolika će njegova vrijednost biti, pri čemu nema smetnje da se ta vrijednost troškova školovanja, ako je ona promjenljiva, veže za standard jednog prosječnog studenta. Ve billahi tevfik.

Na pitanja odgovorio mr. Zijad Ljakic!

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

Ukoliko ste primijetili grešku u članku, OZNAČITE TEKST i nakon toga pritisnite tipke na tastaturi Ctrl+Enter.

NA VRH

Spelling error report

The following text will be sent to our editors: