Urok

Većina onih koji umiru iz ovog Ummeta umiru od uroka

Podijeli sa drugima i zaradi sevapShare on Facebook133Email this to someonePrint this page

PITANJE: Selam alejkum. Čuo sam za hadis u kojem je došlo da najviše onih koji umiru u ovom Ummetu poslije Allahovog kadera oni umiru od uroka. Možda nije ovo tekst hadisa potpuno, ali je ovo njegovo značenje. Mene interesuje da li hadis vjerodostojan (čuo sam da jeste), zatim ako jest kakvo je njegovo značenje i je li smrt od uroka izlazi van Allahovog kadera?

ODGOVOR: Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Zahvala pripada Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg Poslanika, a zatim: Prenosi Džabir, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao: „Većina onih koji umiru iz mog Ummeta poslije Allahovog kada’a i kadera umiru od uroka“. Hadis bilježe Tajalisi u svom Musnedu, Buhari u Tarihi kabir, Bezzar u svom Sunenu, Ibn ebi ‘Asim u svom Sunetu, Tahavi u svom Muškilu, ‘Ukajli u Du’afa i Ibn’Adijj u Kamilu. Dobrim i prihvatljivim su ga ocijenili Sehavi u Mekasidu hasene (1/107), Ibn Hadžer u Fethul-bari (10/200), Hejsemi u Medžmei (5/106), Albani u Silsili sahiha (2/384) i mnogi drugi.

Sličan hadis se prenosi od Esme bint ‘Umejs, radijallahu anha, da je da je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao: „Pola onih kojima se kopaju kaburovi iz mog Ummeta je zbog uroka“. Hadis bilježi Taberani u Kebiru, a hadis su ocijenili izmišljenim (krivotvorenim ili lažnim) Sehavi u Mekasidu hasene i Albani u Silsili daifa zbog ravije Ibn ‘Urveta koji je lažljivac (koji je izmišljao hadise).

Prema tome, hadis „Većina onih koji umiru iz mog Ummeta poslije Allahovog kada’a i kadera umiru od uroka“ je dobar i prihvatljiv. Ovaj hadis ukazuje na sljedeće stvari:

Prva – da urok pogađa Ummet Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, više od ostalih ummeta.

Druga – da većina umrlih muslimana umiru od uroka. A to znači da više od 50% onih koji umiru od muslimana da je razlog njihove smrti urok, iako su umrli u saobračajnoj nesreći, padu aviona, sudaru voza ili autobusa i slično ili zbog poznate ili nepoznate bolesti, u suštini poslije Allahovog kadera razlog njihove smrti u većini slučajeva je urok.

Treće – hadis takođe ukazuje na vrlo bitnu činjenicu, a to je da su mnoge tjelesne, psihičke i nervne bolesti, za koje ljekari i medicinski stručnjaci ne mogu utvrditi šta ih je uzrokovalo niti kako da se liječe, da su te bolesti posljedica uroka.

Četvrto – hadis ne znači da je umiranje zbog uroka izvan Allahovog kada’a i kadera, jer od temelja islamske akide je da sve što se događa i biva ne izlazi van Allahovog kadera i odredbe. Ovo potvrđuje hadis direktan o ovoj temi. Naime, bilježi Muslim u svom Sahihu od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao: „Urok je istina, a da nešto može preteči kader pretekao bi ga urok. Kada se od vas zatraži da se okupate (radi osobe koju ste urekli), okupajte se“.

Znači, u ovom hadisu je došlo „a da nešto može preteči kader“, što znači da ga nište ne može preteči niti mimoići. Umiranje od uroka koje se spominje u hadisu je sastavni dio Allahovog kadera i odredbe, to jest Allah je odredio onome kome je odredio da će umirijeti od uroka i ta se odredba izvršava kao i svaka druga.

Na uticaj uroka, njegovu opasnost i raširenost ukazuju mnogi dobri i vjerodostojni hadisi, evo neki od tih hadisa:

– „Urok je istina“ (mutefekun alejhi). To jest, da urok može štetiti i pogađati ljude, životinje i predmete, to je istina.

– „Urok je istina, a da nešto može preteči kader pretekao bi ga urok“ (Muslim).

– Kada je vidio na licu robinje žutilo (ili crnilo) u kući svoje žene Ummu Seleme, radijallahu anha, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Ona ima urok (urečena je), učite joj rukju“ (mutefekun alejhi).

– „Kada neko od vas vidi na sebi, svom imetku ili svom bratu nešto što mu se sviđa, neka mu dovi za bereket u tome (tj. da kaže: Barekellahu fihi ili fiha), jer je urok istina“ (Hakim, Taberani i Ebu J’ala, vjerodostojnim su ga ocijenili Hakim, Zehebi i Albani).

– „Tražite zaštitu kod Allaha od uroka, jer je urok istina“ (Ibn Madže i Hakim, a vjerodostojnim su ga ocijenili Hakim i Albani, a slabim Busiri).

– „Zaista urok pogodi čovjeka sa Allahovom dozvolom tako da se popne na golo brdo a zatim se baci sa njega“ (Ahmed i Ebu J’ala, vjerodostojnim ga ocjenjuje Albani i Hejsemi, a dobrim na osnovu drugih rivajeta Hakim, Zehebi i Šu’ajb Arnaut).

– „Zašto neko od vas ubija svoga brata? Kada neko od vas vidi na svome bratu nešto što mu se sviđa, neka mu dovi za bereket u tome“ (Nesai, Ibn Madže, Ahmed i Malik, a vjerodostojnim su ga ocijenili Albani i Šuajb Arnaut).

– „Urok uvede čovjeka u kabur a devu u posudu (za jelo)“ (Ebu Nu’ajm i Ibn ‘Adijj, slabim su ga ocijenili Sehavi i Zehebi, a dobrim Albani).
Ve billahi tevfik.

dr. Zijad Ljakić

 

 

Podijeli sa drugima i zaradi sevapShare on Facebook133Email this to someonePrint this page

Ukoliko ste primijetili grešku u članku, OZNAČITE TEKST i nakon toga pritisnite tipke na tastaturi Ctrl+Enter.

NA VRH

Spelling error report

The following text will be sent to our editors: