Odgovori

Četiri pitanja i odgovora o propisima vezana za ramazan

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

1. Dodirivanje i ljubljenje supruge za vrijeme posta

Pitanje: Selam alejkum! Da li se ja i moja žena smijemo držati za ruke za vrijeme dok postimo? Na pr. na putu, u kupovini, kada legnemo poslije sehura itd. Da li se smije poljubiti supruga u toku posta, ako taj poljubac nije popraćen sa strašću?

ODGOVOR: Alejkumusselam. Pitanje dodirivanja žene za vrijeme posta se vraća na hadis mutefekun alejhi, tj. bilježe ga Buharija i Muslim u svojim Sahihima, od Aiše, radijallahu anha, koja kaže: Allahov Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, bi poljubio (svoju ženu) a postio i dodirivao (ženino tijelo) a postio, međutim on je najbolje od vas vladao svojom strašću“, u rivajetu kod Muslima je dodatak da je to radio u Ramazanu.

Kažu učenjaci da je značenje ovog hadisa da se postač treba čuvati da poljubi ženu tokom posta i da sebi ne umišlja da je poput Posalnika, sallallahu alejhi ve sellem, koji je to radio jer je on vladao sobom i bio siguran da ga poljubac ne odvede u pobuđivanje polne strasti ili izlazak sjemena i sličnog a drugi ljudi mimo njega nisu sigurni od tih posljedica pa se trebaju toga čuvati.

Dio učenjaka smatra da je Aiša, radijallahu anha, smatrala poljubac i dodir tokom posta zabranjenim, dokazuju to onim što je došlo u rivajetu kod Nesaija kada je na pitanje dodirivanja postača (svoje) žene odgovorila negativno. Druga skupina smatra da je njen stav bio pokuđenost kao što prenosi hanefijski učenjak Ebu Jusuf u knjzi Es-Sijam u rivajetu od Hamada ibn Seleme da je bila upitana o dodirivanja postača (svoje) žene pa je izrazila pokuđenost. Dok neki učenjaci, poput Kurtubija, smatraju da je to njen idžtihad, tj. samo njeno mišljenje a ne nešto što treba slijediti.

Međutim, vanjština hadisa ukazuje na dozvolu ljubljenja i diranja (svoje) žene od strane postača, jer je osnova da se mu’mini povode i slijede za postupcima Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem.

Po pitanju poljubca i dodira žene za vrijeme posta učenjaci imaju pet stavova:

Prvi – da je uopćeno mekruh na čemu su malikije.

Drugi – da je haram i da onaj ko poljubi da je pkvario post. Dokazuju to riječima Uzvišenog: “Dozvoljava vam se da se u noćima dok traje post sastajete sa svojim ženama; one su odjeća vaša, a vi ste njihova odjeća. Allah zna da vam je bilo teško, pa je prihvatio pokajanje vaše i oprostio vam. Zato se sada sastajte sa njima u želji da dobijete ono što vam je Allah već odredio“, misleći na riječi “zato se sada sastajte sa njima“, međutim, u ajetu se misli na polno općenje a ne na dodirivanje kao što je pojašnjeno u vjerodostojnom hadisu.

Treći – da je dozovljeno, a kod nekih zahirija je mustehab.

Četvrti – da je pokuđeno mladiću a dozvoljeno starcu što se prenosi od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma. A dokazuju to sa hadisom kojeg bilježi Ebu Davud u kojem je došlo da je Posalnik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom čovjeku dozvolio dodirivanje žene tokom posta a u drugoj prilici drugom čovjeku zbaranio, čovjek kojem je dozovolio je bio starac a kojem je zabranio mladić. Međutim, ovaj hadis je slab, takvim ga ocjenjuje Albani, jer u njegovom senedu je ravija Ebu El-Anbes koji je slab.

Peti – da onaj ko može vladati sobom da mu je dozovljeno i poljubiti i dodirivati tijelo (svoje) žene, a onaj ko ne može da mu nije dozovljeno. Ovo je stav Šafije.

Najbliži stav ispravnom, a Allah zna najbolje, je dozvola onima koji vladaju svojim strastima našto ukazuje hadis Aiše, radijallahu anha. Takođe, dokaz dozvole je hadis od Omera, radijallahu anhu, u kojem je došlo da je se jednog dana odmarao i opustio te poljubio svoju ženu a bio je postač. Onda je otišao do Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, i rekao mu da je uradio krupnu stvar, poljubio je ženu a postio je. Pa ga upita Poslanika, sallahu alejhi ve sellem: “A šta misliš da si ispirao usta vodom dok postiš?” Odgovorio je: Nema smetnje u tome. Pa mu onda reče Poslanik, sallahu alejhi ve sellem: “Pa zašto pitaš“. Hadis bilježe Ebu Davud, Ahmed, Hakim, Ibn Huzejme i Bejheki, a Hakim, Zehebi, Albani i Šujab Arnaut ga ocjenjuju vjerodostojnim.

Prema tome, nema smetnje da se ti i tvoja supruga dodirujete i poljubite za vrijeme posta ako ste u stanju da vladate svojim strastima. Međutim, ostaje pitanje da li priliči vjerniku i vjernici da se drže za ruke na putu, pri kupovini i sličnim javnim mjestima. Ve billahi tevfik.
_________________________________

2. DA LI KVARI POST AKO SE KAŽE DJEVOJCI “VOLIM TE” I “POŽELIO SAM TE”

Pitanje: Eselamu alejkum, Postim za vrijeme Ramazana i nastojim se pridržavati propisa posta. U vezi toga imam jedno pitanje. Imam djevojku s kojom sam duže u vezi i koja živi u drugom gradu. Interesuje me da li sam se “omrsio” ako djevojki kažem u razgovoru da je volim i da sam je se poželio. Pri tom ne mislim nista loše, jer sa tom djevojkom imam namjeru da stupim u brak. Unaprijed zahvalan na odgovoru.

ODGOVOR: Alejkumusselam. Post kvare sljedeće stvari: jelo, piće, spolni odnos, izlazak sjemena u budnom stanju (svejedno bilo to pri dodirivanju tijela žene, ljubljenju ili samozadovoljavanjem i slično), primanje hranjivih injekcija (poput infuzije) i nastupanje hajza i nifasa kod žene.

Sve drugo mimo spomenutog ne kvari post. Od stvari koje ne kvare post su: stavljanje kapi u oko, uho ili nos, povraćanje, vađenje krvi, činjenje hidžame, izlazak krvi iz nosa, krvarenje, vađenje zuba, izlazak mezja ili vedja, korištenje paste za zube, primanje nehranjive injekcije i slično.

Prema tome, kazati djevojki da je voliš i da si je poželio ne kvari post. Međutim, samo ašikovanje sa tom djevojkom, koje je po Šerijatu haram, je pitanje o kojem ne pitaš a trebao bi znati detaljan stav islama o tome. Pa te savjetujem da se vratiš na nekoliko odgovora o zabavljanju i ašikovanju na istoj ovoj stranici. Ve billahi tevfik.
___________________________________

3. SPREMANJE HRANE SVEKRU KOJI NE POSTI

Pitanje: Selam alejkum! Ja živim sa mužem i troje djece. Elhamdullilah, živimo islamskim životom. Sad preko ljeta moj svekar je došao u posjetu i ostaje ovdje do petnaestog augusta, što znaci ostaje preko Ramazana. Medutim, on ne posti, niti je ikad prije postio, niti je klanjao. Prije nekoliko godina je operisao stitnu zlijezdu i to mu je sad izgovor. Moj muz je trazio od mene da mu pravim hranu u toku dana sto sam ne drage volje prihvatila. Moje pitanje je da li je zena muslimanka duzna da poslusa svog muza sa seriatskog stava gledista? Molim vas odgovorite mi sto prije i da vas Allah nagradi. Ramdan Mubarak!

ODGOVOR: Alejkumusselam. Ako tvoj svekar sebe smatra muslimanom onda to što ne posti (naravno i ne klanja) predstavlja jedan od najvećih grijeha u islamu. Za to što radi nije mu opravdan izgovor operacija štitne žlijezde. Sa druge strane, tebi nije dozovljeno da mu spremaš hranu u toku dana Ramazana sa kojom se mrsi i ne posti, jer to predstavlja potpomaganje u griješenju. A Uzvišeni Allah je to zabranio rekavši: “A nemojte se potpomagati u griješenju i neprijateljastvu” (El-Maide, 2).

U ovome ti nije dozvoljeno da budeš pokorna mužu, jer nema pokornosti stvorenju u neposlušnosti Stvoritelju. Nema poslušnosti u griješenju, odnosno u neposlušnosti Gospodaru, nego poslušnost je samo u dobru. Ovo je opće šerijatsko pravilo oko kojeg nema razilaženja među učanjacima. Jer Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže u hadisu muttefekun alejhi: “Nema poslušnosti u grijašenju Allahu, poslušnost je samo u dobru“(Buharija (7257) i Muslim (4871)).

Takođe, u drugom hadisu kaže: “Nema poslušnosti stvorenju u griješenju Stvoritelju“. Hadis bilježe Ahmed (20672), Hakim (5870) i Taberani (367), a kaže Ahmed Šakir i Albani da mu je sened vjerodostojan.
A ako tvoj svekar sebe ne smatra muslimanom, a što i odgovara njegovom stanju jer ne klanja niti posti, onda ti je dozvoljeno da mu spramaš hranu jer kjafir nije obavezan da posti prije nego što primi islam a i ako bi postio post mu se ne prima jer mu nedostaje šart valjanosti posta a to je islam.

Prema tome, prvo trebaš ustanoviti stanje svoga svekra, tj. pitati ga da li on sebe smatra muslimanom ili ne, pa onda postupiti kako je gore pojašnjeno. Ve billahi tevfik.
________________________________________

4. ZEKAT NA DUGOVE

Pitanje: Es-Selamu alejkum, već 5-6 godina imam kod svoga brata dug [on meni duguje) nekih 40 hiljada eura, zanima me da li se daje zekat na pozajmljene pare. Napominjem da radim kod njega u firmi, svremena na vrijeme mi donese ponešta para ali taj dug od tih 40 hiljada uvjek je isti. Ima nijet da vrati ali trenutno nije u mogućnosti.

ODGOVOR: Alejkumusselam. Islamski pravnici su se jako razišli po pitanju davanja zekata na dug. Da li se uopće izdvaja zekat na dug, a ako se izdvaja ko je dužan dati: onaj koji je dao pozajmicu, tj. kome je neka druga strana dužna ili onaj koji se zadužio, ili obojica? I na kraju kako da izdvoji zekat na dug? Izučavanje ovih pitanja dovodi istraživača u nedoumicu i konfuziju gdje je vrlo teško odrediti ispravno mišljenje.

Razlog razilaženja islamskih učenjaka po ovom pitanju je nepostojanje šerijatskog teksta iz Kur’ana i vjerodostojnog Sunneta koji liječi ovu problematiku. A to je učinilo da je svaki mudžtehid iznijeo stav shodno gdje ga je odveo njegov idžtihad tako da na kraju imamo velik broj stavova počev od ashaba pa do savremenih učenjaka.

Rezime onog što se može kazati po ovom pitanju je da nema šerijatskog teksta iz Kur’ana i vjerodostojnog Sunneta koji direktno govore o ovom pitanju. Predaje koje su prenesene od ashaba dio njih ukazuje na obavezu davanja zekata na dugove, kao što se prenosi u dva različita rivajeta od Omera, Osmana i Ibn Omera, i u jednom rivajetu od Ibn Abbasa, radijallahu anhum. A dio tih predaja ukazuje da nema zekata na dugove, kao što se prenosi u dva različita rivajeta od Alije, Aiše i Ibn Omera, radijallahu anhum.

Dugovi na koje se daje zekat su oni dugovi koji proizilaze iz trgovačkih poslovanja i koji su rezultat davanja pozajmice svejedno bilo to u novcu ili nekom drugom imetku. Sve druge vrste dugova, poput mehra, dug fidje hul’a (davanje talaka ženi na njen zahtjev), dug krvarine, dug kitabeta (ugovora o oslobađanja iz ropstva), dug zaostavštine koja je u procesu podjele nasljednicima i dug koji predstavlja protuvrijednost nekretnina (kuća, objekata i zemljišnih parcela) sa čijom prodajom nije namjeravana trgovina, na njih se ne daje zekat.

Davanje zekata na dug od strane onog kome su dužni (daina) ovisi od vrste duga. Što se tiče prve vrsta, tj. trenutnog dug (tj. bez odgode roka vraćanja), gdje je zaduženi bogat, u stanju je vrati i dao bi ga odmah na zahtjev druge strane, odabrano mišljenje je da je obavezan davati zekat.

A druga vrsta duga, trenutni dug gdje je zaduženi u oskudici te nije u stanju da ga vrati ili je u stanju ali svjesno odugovlači i ne vraća. Odabrano mišljenje je da čovjek koji zbog oskudice nije u stanju vratit dug, ili koji je u stanju ali izbjegava i odugovlači, takođe onaj koji poriče dug, ili ako je imetak ukraden ili zaboravljen, opljačkan ili na silu oduzet, sve ove vrste imetaka i dugova kada ih se njihov vlasnik domogne ili mu bude vraćen dužan je dati zekat samo za jednu godinu.

Zatim treća vrsta, tj. dug na odgodu, a to je dug kojeg treba vratiti nakon određenog dogovorenog vremenskog perioda. Odabrano mišljenje je da je vadžib davati zekat svake godine na dugove koji su rezultat trgovačkog poslovanja tako što bi se vrijadnost duga procjenjivala svake godine prilikom davanja zekata.

To jest, zekat se daje na glavnicu svake godine, a na zaradu shodno dijelu zarade koju dobija godišnje kada se zarada podijeli na broj godina u kojima treba vratit dug. Svejedno bili to dugovi čije vraćanje se očekuje ili ne očekuje. A na sve ostale dugove da se daje zekat samo za jednu godinu nakon vraćanja duga.

Odabrano mišljenje po pitanju davanje zekata na dug od strane zaduženog (medina) je da onaj koji je zadužen trenutnim dugom nije dužan dati zekat uz šart da taj dug odmah ili najkasnije prije isteka havla (jedne godine) vrati, drugim riječima da nije mumatil (tj. onaj koji se izvlači i odugovlači u vračanju duga). A onaj ko je zadužen dugom na odgodu dužan je davati na njega zekat, a vrijednost duga na koji se daje zekat se procjenjuje svake godine.

Procjena vrijednosti duga se vrši tako što se ukupna vrijednost duga podijeli na broj godina u kojima je rok da se vrati dug te se za svaku proteklu godinu odbije njena rata od ukupnog duga. Prema tome, kad god ti brat vrati dio duga dužan si na taj novac dati zekat samo sa godinu dana bez obzira koliko godina prošlo od vremena kada si mu posudio. Ve billahi tevfik.

Mr. Zijad Ljakić
_____________________________

O napustanju teravije namaza nakon klanjanja 8 rekata u dzematu koji klanja 20 rekata teraviju:

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

Ukoliko ste primijetili grešku u članku, OZNAČITE TEKST i nakon toga pritisnite tipke na tastaturi Ctrl+Enter.

NA VRH

Spelling error report

The following text will be sent to our editors: