Odgovori

Dva pitanja i odgovora o teravih namazu

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

1. Da li je učenje kratkih ajeta na teraviji namazu u skladu sa hanefijskim mezhebom?

PITANJE: U našem džematu imam na teraviji uči po jedan kratki ajet, uglavnom kao bismilla ili malo duže. Moje pitanje glasi da li njegov postupak odgovara učenju hanefijskog mezheba?

ODGOVOR: Teravih-namaz je sunnet koji muslimani u kolektivnoj formi prakticiraju od vremena Omera b. El-Hattaba, r.a. Muslimani prvih generacija nisu napuštali noćni namaz u ramazanu osim neposredno pred zoru. Mi muslimani u potonjim stoljećima, u brojnim pitanjima, nismo ni blizu prvih generacija, pa tako ni po pitanju noćnog ili teravih-namaza.

Što se tiče postupka dotičnog imama, on je u koliziji sa hanefijskom pravnom školom. Nije mi poznato da je neko od hanefijskih autoriteta smatrao pohvalnim učenje kratkog ajeta na svakom rekatu teravije. Njihova mišljenja nalaze se u kapitalnim djelima hanefijskog fikha i pozivanje na mezheb biva shodno mišljenjima koja su odabrali ovi učenjaci, ne shodno željama i prohtjevima njihovih sljedbenika.

Da bi ove riječi bile potkrijepljene argumentom, navest ćemo neke izjave hanefijskih pravnika po ovom pitanju:

1. Kaže imam Es-Serhasi (šejhul-islam u hanefijskoj pravnoj školi): “Sunnet je proučiti cijeli Kur’an (hatmu) na teravih-namazu.” Potom kaže: ”Prenosi Hasan (ibn Muhammed eš-Šejbani, učenik Ebu Hanife) da je Ebu Hanife rekao: ‘Imam treba učiti na svakom rekatu deset ajeta ili približno tome i to je bolje, jer je sunnet proučiti hatmu.'” (Vidjeti : El-Mebsut, 2/146)

Učenje deset ajeta koje spominje imam Ebu Hanife odgovara učenju jedne stranice na svakom rekatu, tako da bi se svake večeri proučio po jedan džuz, što je hatma za trideset dana.

2. Kaže imam Ez-Zejlei: “Sunnet je proučiti hatmu. Teravija u ramazanu ima oko 600 rekata, a broj ajeta je oko 6.000 i nešto. Ako imam bude učio svake večeri oko 10 ajeta, proučit će cijeli Kur’an. Imam na teraviji neće dozvoliti da zbog lijenosti džematlija barem jedanput ne prouči hatmu.” (Vidjeti: Tebjinul-hakaik, 1/179)

3. Imam Ibnul-Humam kaže: “Prenosi Hasan (ibn Muhammed eš-Šejbani, učenik Ebu Hanife) da je Ebu Hanife rekao: “Imam treba učiti na svakom rekatu deset ajeta ili približno tome. Teravija u ramazanu ima oko 600 rekata ili 580, a broj ajeta u Kur’anu je nešto preko 6.000.”

4. U djelu El-Bahrur-raik, 2/74, stoji: “Imam na teravih-namazu neće dopustiti da zbog lijenosti džematlija barem jedanput ne prouči hatmu i završit će 27. noći zbog toga što je to Noć kadra (Lejletul-kadr) i što je veliki broj klanjača u džamijama. Ako, pak, prouči dvije hatme, lijepo je postupio, a najbolje je proučiti hatmu svakih deset dana.”

5. U djelu El-Fetava el-Hindijje, 1/117, stoji: “Sunnet je na teraviji proučiti hatmu jedanput, i to se neće ostavljati zbog lijenosti ljudi. Ako se hatma završi devetnaestog ili dvadeset prvog dana, u narednim noćima će se i dalje klanjati teravija, jer je klanjanje teravije sunnet.”

U ovom smislu govore svi hanefijski učenjaci iz različitih stoljeća, niko od njih nije pohvalio ono što čine pojedinci koji predvode ljude na noćnom namazu. Neki od njih prouče ajet koji se sastoji od tri arapska harfa (elif-lam-mim), potom učine ruku’.

Pored toga, nije propisano na teravih-namazu brzo klanjanje bez upotpunjavanja ruku’a i sedždi, to je oprečno svim hadisima u kojima se opisuje noćni namaz Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Uzvišeni Allah traži od nas smirenost u namazu, ne puko gimnasticiranje koje umara ljude. Namaz, ustvari, predstavlja odmor za vjernika. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govorio je mujezinu Bilalu: “Uči ikamet, o Bilale, odmori nas namazom.” (Ebu Davud)

Pored toga, nije sporno skratiti učenje na teraviji, ali ne na način kojem su pribjegli pojedinci čiji namaz nalikuje na sve osim na ibadet Uzvišenom Stvoritelju.

Odgovorio: dr. Safet Kuduzović
______________________________________________________

2. Brzo klanjanje teravih-namaza

PITANJE: Esselamu alejkum, u mom džem’atu se mnogo brzo klanja teravih namaz. A i u drugima džem’atima u blizini nije ništa bolje. Haman da je pravilo, što je brže to je bolje. Teško mi pada da ne idem u džamiju i da ne klanjam teravih namaz, a ako odem, mislim da od tog namaza nemam ništa, jer nema smirenosti prilikom ruku’a i sedžde. Molim vas da mi date savjet, tj. šta da radim i kako šerijat gleda na ovu problematiku, brzog obavljanja teravih namaza. Ovaj problem je prisutan u mnogim džamijama po Bosni i Sandžaku.

ODGOVOR:: Brzo klanjanje teravih namaza je potpuno oprečno onome što je prenešeno o načinu klanjanja teravih namaza od Allahovog Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, ashaba, radijallahu ‘anhum, i selefa ovog Ummeta. Naime, Sunnet je da se oduži kijam, ruku i sedžda, i to je jedna od glavnih karekteristika po kojoj se teravija razlikuje od ostalih dobrovoljnih namaza.

Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, bi proveo jednu trećinu noći u namazu, a o dužini i ljepoti kijama, ruku’a i sedžde ne pitaj, kako kaže Aiša, radijallahu ‘ahna, u hadisu kojeg bilježi Buharija. A Omer, radijallahu ‘anhu, je naredio da se uči na jednom rekatu u teravih-namazu trideset ajeta, a to je oko tri stranice Kur’ana. Također, prenosi El-Mervezi u svojoj knjizi Muhtesar Kitab Kijamul-Lejl da je selef učio između dvadeset i trideset ajeta na jednom rekatu teravih-namaza.

Kod Ebu Hanife i većine hanefijskih učenjaka je sunnet da se u toku Ramazana na teravih-namazu prouči hatma (cijeli Kur’an), a da bi se to izvelo kažu da treba učiti oko deset ajeta na jednom rekatu, a što predstavlja više od jedne stranice Kur’ana. Sa druge strane, teravija, što u arapskom znači odmaranje, je baš nazvana tim imenom jer bi se klanjači nakon dugog kijama odmarali poslije svaka četiri rekata.

Također, po isparavnom stavu učenjaka da broj rekata teravije namaza nije šerijatski određen, nego da u tome ima širine, pa ko oduži kijam smanji broj rekata, a ko skrati kijam poveća broj rekata. Skratiti kijam i povećati broj rekata ne znači da od teravije treba napraviti utrku ili natjecanje u brzini gdje se izgubi svaki osjećaj skrušenosti u namazu. Naravno da treba voditi računa o stanju džematlija, jer među njima ima slabih, iznemoglih, bolesnih, starijih, žena i djece, te dužinu namaza uskladit prema njima.

Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu ‘anhu, da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: „Kada neko od vas predvodi ljude u namazu neka skrati (namaz), jer među njima je dijete, starac, iznemogli i onaj koji ima neku potrebu. A kada klanja sam, neka klanja kako hoće.” (muttefekun alejhi) Ali ovo ne znači da teraviju treba pretvoriti u gimnastičku vježbu kao što je stvarnost većine teravija, na žalost, u našim krajevima. Ako je stanje takvo kako je opisano u pitanju, da se teravije jako brzo klanjaju tako da nema smirenosti na ruku i sedždi, a to su ruknovi namaza, onda je valjanost tih namaza upitna.

Stoga savjetujem tebe i sve druge koji su u sličnom stanju, da na najljepši način razgovaraš sa imamom, posavjetuješ ga po ovom pitanju i da uputiš dovu Uzvišenom Allahu da mu omekša srce i da prihvati savjet. A ako znaš unaprijed da od tebe ne prima savjet u vjeri, onda podstakni nekog drugog da to uradi od koga prima savjet. A ako to ne urodi plodom, a u blizini nema drugog džem’ata gdje se teravija klanja normalno, onda klanjaj teraviju u kući sam ili u džem’atu sa porodicom.

Jer mnogi učenjaci smatraju da je bolje klanjati teraviju u kući nego u mesdžidu. Na tom stavu su malikije pod šartom da to ne utiče na prestanak klanjanja teravije u mesdžidima. Također je to rivajet u šafijskom mezhebu, a Šafija smatra da je bolje da dobri učači Kur’ana klanjaju u kući. Muhammed ibn Nasr El-Mervezi bilježi u svojoj knjizi Muhtesar Kitab Kijamul-Lejl vjerodostojne predaje u kojima se navodi poimenično ko je sve od selefa klanjao teraviju u kući ili u mesdžidu pojedinačno van džem’ata.

DODATAK: Sunnet Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, je da se travija klanja sa imamom do kraja teravih-namaza. Dokaz za to je hadis u kojem je došlo da je Ebu Zerr, radijallahu anhu, pitao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhive sellem, nakon što je klanjao sa ashabima teraviju do pola noći, zašto ne klanja sa njima preostali dio noći? Odgovorio mu je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, riječima: “Ko klanja sa imamom sve do kraja namaza, broji mu se kao da je klanjao čitavu noć“. Hadis bilježe Ebu Davud, Tirmizi, Nesai, Ibn Madže, Ahmed, Ibn Hibban i Ibn Huzejme, a vjerodostojnim ga je ocijenio Tirmizi, Ibn Huzejme, Ibn Hibban, Šu’ajb Arnaut i Albani.

Prema tome, sunnet je da se teravija klanja polahko sa dugim kijamom, a da bi se brojalo da je klanjač dostigao vrijednost klanjanja cijele noći treba da klanja teravih-namaz u džematu sa imamom do kraja namaza sa vitretom. Ve billahi tevfik.

Odgovorio: Mr. Zijad Ljakić

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

Ukoliko ste primijetili grešku u članku, OZNAČITE TEKST i nakon toga pritisnite tipke na tastaturi Ctrl+Enter.

NA VRH

Spelling error report

The following text will be sent to our editors: