Novotarije i sujevjerje

Proslava lejletul-Berata (noć 15. Ša’bana)

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

PITANJE: Esselamu alejkum. Danas sam bio na džumi u jednoj džamiji, pa je hodža spomenuo da ima neka noć LEJLETUL BERAT. Koliko se sjećam: kaže kao noć sudbine. I kaže da se tu moć piše sudbina šta će ti se desit sljedeće godine, i da se otvara LEHVI MAHFUZ. Imali ta noć utemeljenje. I da li treba ibadetiti tu noć, klanjat noćni? Allah te nagradio.

ODGOVOR: Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim: 

Mjesec Ša’ban je mjesec u kojem je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, većinu dana postio. Ovo je došlo u hadisu mutefekun alejhi (Buhari ja i Muslim) od Aiše, radijallahu anha, u kojem ona kaže: „Ni u jednom mjesecu nije postio Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kao što je postio u Ša’banu, postio ga je čitavog osim manjeg dijela“. Ovo ukazuje na vrijednost i preporučenost posta većine dana mjeseca Ša’bana. 

O vrijednosti ovog mjeseca prenešeno je od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, mnogo hadisa. Neki od njih su vjerodostojni i dobri, neki slabi a neki krivotvoreni. Od novotarija koje su ljudi uveli je PROSLAVLJANJE NOĆI POLOVINE Ša’abana. O vrijednosti klanjanja te noći ili izdvajanja posta tog (15.) dana nije prenešeno ništa vjerodostojno od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, niti od ashaba, radijallahu anhum.

Prenosi se u preko deset rivajeta od skupine ashaba da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „U noći polovine mjeseca Ša’bana Allah pogleda u Svoja stvorenja pa oprosti svima osim mušriku i onom ko je zadojen mržnjom (neprijateljstvom)“. Bilježe ga Ahmed, Ibn Madže, Bejheki, Taberani i drugi. Dobrim su ga ocijenili Albani, Šu’ajb Arnaut i drugi, a u svim rivajetima ima slabosti.

Oko vrijednosti same noći polovine Ša’bana (ne za klanjanje te noći i post tog dana) učenjaci imaju podijeljeno mišljenje. Većina muhaddisa i učenjaka ocjenjuje hadise o tome slabim i neprihvatljivim, dok ih manja skupina smatra prihvatljivim zbog mnoštva rivajeta. (Letaif, Ibn Redžeb, str. 261) Neki ljudi su na osnovu ovih hadisa o vrijednosti noći polovine Ša’bana i drugih slabih i krivotvorenih o noćnom namazu te noći i postu tog dana uveli novotarije proslavljanja, klanjanja i posta te noći i tog dana. Iako najveći pobožnjak Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovi časni ashabi to nisu praktikovali.

Kaže Hafiz el-Iraki: „Hadis o klanjanju u noći polovine Ša’bana je izmišljen na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem“.

Kaže imam Nevevi: „Namaz Lejletul-regaiba i namaz od 100 rekata u noći polovine Ša’ban, oba ta namaza su odvratne novotarije. Ne treba da te obmane njihovo spominjanje u knjizi ‘Kutul-kulub’ i ‘Ihjau ulumiddin“, niti spomenuti hadis i njima, sve je to batil (ništavno). I ne treba da te obmane to što nekim imamima nije bio jasan njihov propis pa su pisali o njihovoj preporučenosti, oni su u tome pogriješili“.

Kaže Muhammed Rešid Rida: „Zaista Uzvišeni Allah nije propisao mu’minima u Svojoj knjizi niti preko Svoga Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, u sunnetu posebno djelo u toj noći (15. Ša’bana)“.

Kaže Bin Baz nakon što je naveo argumente o novotariji proslavljanja te noći: „Na osnovu ajeta, hadisa i govora uleme postaje jasno onome ko traži istinu da je proslavljanje noći polovine Ša’bana (Lejletul-berat) sa namazom ili nećim drugim, kao i izdvajanje tog dana postom, odvratna novotarija kod većine učenjaka. To nema osnova u čistom Šerijatu, nego se to desilo nakon vremena ashaba“.

Prema tome, nije potvrđeno od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, izdvajanje ove noći sa ibadetom, većina hadisa koji su prenešeni o tome su ili krivotvoreni ili veoma slabi. Takođe, nije potvrđeno od ashaba, radijallahu anhum, ništa o tome. S toga, nema osnova da se ta noć (15. Ša’ban) uzme kao mubarek noć u kojoj je činjenje ibadeta pohvalno kao što je pohvalno klanjati teraviju ili obilježavati dane bajrama i petka. Najviše što se može reći je da pohvalno te noći riješiti se dvaju velikih grijeha: širka i mržnje, kao što je došlo u hadisima koje su neki muhaddisi ocijenili dobrim.

A izmišljati ibadete koji nisu potvrđeni u vjerodostojnim hadisima, to samo udaljava od od sunneta i dobrih djela. Kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu mutefekun alejhi od Aiše, radijallahu anha: „Ko uvede u ovu našu stvar ono što nije od nje, to se odbacuje“.

A to što spominje hodža o sudbini i kaderu u toj noći, to nema nikakvog osnova. Ve billahi tevfik.

 dr. Zijad Ljakić

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

Ukoliko ste primijetili grešku u članku, OZNAČITE TEKST i nakon toga pritisnite tipke na tastaturi Ctrl+Enter.

NA VRH

Spelling error report

The following text will be sent to our editors: