Zabrinut zbog ukidanja sedmina, četeresnica, hatmi…

PITANJE: Veoma sam zabrinut zbog ukidanja salle za mrtve, talkina, sedmine, četeresnice, hatme itd. Ako se ovako nastavi, gdje ćemo stići. Bojat se je da jednog dana ne ukinemo gusul i dženazu!

ODGOVOR: Uvjerili bismo našeg čitaoca, da se ne radi o ukidanju bilo čega što je stvarno propisano i što u islamu ima osnova. Riječ je o bidatima, dodacima koji nemaju nikakva temelja u islamu. Mi smo se više puta osvrtali na ove dodatke i dokazivali njihovu neispravnost i neosnovanost. Ne mislimo to ovdje ponavljat.

Bez obzira na snagu naših dokaza, smatramo da se ovdje radi o procesu koji iziskuje malo više vremena. Ne može se preko noći izmijeniti nešto što je stoljećima smatrano strogim propisom vjere. Moramo biti svjesni da će trebati dosta vremena da bi se prevladale zablude iz prošlosti. Veliki je sevap pomoći siromašnog đaka, siromaha u izgradnji kuće, dovesti i podići vodu, napraviti put, most itd. Zašto ne bismo svojim umrlima na taj način osigurali trajni sevap.

Na pitanje odgovorio: Husein ef. Đozo, rahmetullahi alejhi, Fetve II
________________________________

Da li je dozvoljeno prodavati hatme?

PITANJE: Živim u Makedoniji. Naš hodža uz ramazan prodaje već proučene hatme. Mogu li se hatme proučiti tokom godine, a onda ih uz ramazan samo prodavati?

ODGOVOR: Učenje Kur‘ana za pare je haram i nema koristi od tog učenja, kako onaj ko uči tako i onaj kome se uči. Žalosno je što vam je hodža takav, a još je žalosnije što čitav džemat može tako perfidno varati. Na slično pitanje opširnije sam odgovorio u Novim horizontima br. 9, maj, 2000. U tom odgovoru između ostalog stoji: ”Učenjaci se slažu da je zabranjeno (haram) Kur‘an učiti za pare. Poznati hanefijski učenjak Ibn Ebul-Izz, komentator Tahavijeve poslanice kaže: ‘Iznajmljivanje nekoga da uči Kur‘an i to poklanja umrlom nije radio niko iz prvih generacija muslimana (selefa), niti je to naredio neki od imama u vjeri, niti dao olakšicu u tom pogledu.”’ (Šerhul-akide ettahavije, 2/672.)

Ibn Abidin u svojoj Hašiji (6/56-57) navodi mišljenja hanefijskih učenjaka o tom pitanju pa kaže da je Tadžuš-šeri‘a u komentaru Hidaje rekao: ”Učenjem Kur‘ana za pare sevap ne zaslužuje niti umrli niti onaj koji uči.” El-Ajni u komentaru Hidaje kaže: ”Treba spriječiti onoga koji uči za dunjaluk (tj. za pare). Onaj ko uzima i ko daje su griješni…”, da bi rekao: ”Od onih koji su to izjavili je imam El-Berkevi, na kraju (knjige) Et-Tarika el-Muhammedijje.

Rekao je: ”Treće poglavlje: O novotarijama koje su batil (neosnovane, ništavne, lažne), a koje je svijet prihvatio misleći da su to dobra djela. U to se ubraja oporuka umrlog da se sprema hrana i ugošćavaju gosti na dan njegove smrti ili poslije, zatim plaćanje nekog ko će učiti Kur‘an za dušu umrlog, ili tespihati ili tehlil činiti (tj. govoriti Allahu ekber). Sve su to novotarije, haram, i nevažeća (batil) djela. Ono što se za to uzme je haram onome ko to uzme, a on sam je nepokoran (asin) zbog toga što uči (Kur‘an) i zikr čini radi dunjaluka.

Dr. Šukrija Ramić