Ljepote savršene vjere – islama (1-10)

Jedna od karakteristika vremena u kojem živimo je borba protiv islama i muslimana. Nastoji se dokazati da je islam zaostao, da nije za naprednu civilizaciju i sl. Naravno da se ovo “dokazivanje” ne vrši ni sa čim drugim osim s lažima na islam i islamski vjerozakon – Šerijat. Međutim, svako ko iskreno želi upoznati islam veoma će se lako uvjeriti da on nije ništa drugo do put ka sreći i napretku na oba svijeta.

Šerijat (islamski vjerozakon) je naziv za sve što je Uzvišeni Stvoritelj objavio Svome vjerovjesniku i poslaniku, Muhammedu ﷺ, od propisa, ubjeđenja i djela. On se obraća fitri (ljudskoj prirodi), ljudskom razumu, razvija ljudske ambicije i podstiče ih na najuzvišenije ciljeve, postavlja pravila i norme ponašanja, određuje i osvjetljava put cijelom čovječanstvu.

Islam podstiče na svako dobro, a zabranjuje svako zlo; zabranio je sve što čovjeku smeta ili šteti u pogledu vjere ili ovosvjetskih dobrobiti, a sve s ciljem kako bi čovjek živio srećnim i ugodnim životom na ovom, te osjetio pravu sreću i postigao veliki, istinski uspjeh, odnosno zadobio Božije zadovoljstvo na budućem vječnom svijetu. Uzvišeni Allah kaže: …onaj ko bude slijedio uputu Moju neće zalutati i neće nesrećan biti. (Kur’an, 20:123)

Kako islam neće usrećiti ljude kada je posljednji Božiji poslanik Muhammed ﷺ dostigao krajnji stepen u lijepom ponašanju, čednosti, čistoći, darežljivosti, uz potpunu poniznost i skrušenost prema Svevišnjem Gospodaru.

Muslimani u ovome vremenu, štaviše, cijeli svijet je u velikoj potrebi za pojašnjavanjem Allahove vjere i njenih ljepota, jer tako nam Allaha, kada bi ljudi istinski spoznali ovu vjeru, u nju bi u skupinama ulazili.

Ovom prilikom treba napomenuti da se ljepote islama ne mogu pobrojati, otuda što se ljepota ove vjere i njena savršenost ogledaju u svakoj naredbi i zabrani, kao i u opštim i detaljnim propisima… Samo o ljepotama monoteizma (tevhida) i obredoslovlja (ibadeta) mogle bi se ispisati tone hartije. Zato ćemo ovdje u kratkim crtama pokušati ukazati na neke od ljepota islama, a davno je rečeno: pametnom je dovoljan i išaret.

Neke odlike islama

1. Islam je savršen

Prvo čime se odlikuje islam jeste da je on od Gospodara, Slavljenog i Uzvišenog, i nije djelo stvorenja. Zbog toga je islam potpun, milost i pravedan u pravom smislu, i daleko je od svake manjkavosti. Uzvišeni Stvoritelj najbolje poznaje šta je potrebno čovječanstvu, zato je slijeđenje islama osnova čovjekove duhovne sreće i smirenosti njegove duše, jer time slijedi put Gospodara i nastoji zadobiti Njegovo zadovoljstvo.

2. Potpunost i sveobuhvatnost

Islam je potpun i objavljen je cijelom čovječanstvu, svim rasama i nacijama, bez ikakve razlike. Obuhvata sve segmente života, on je potpuni način ponašanja, i obuhvata sve aspekte ljudskoga postojanja: privatni i javni, moralni i svjetovni, duhovni i materijalni, pravni i društveni, ekonomski i obrazovni, itd. On je potpun u svojim temeljima i osnovama, tako da odgovara za sve generacije i sva vremena.

3. Islamski zakon je jedini validan do Sudnjeg dana

Iako je svim vjerovjesnicima i poslanicima vjera bila ista i zajednička, odnosno vjera u Jednog Boga, svaki od njih imao je svoj vjerozakon i pravac. Islamski vjerozakon je došao kao pečat prethodnim vjerozakonima, obuhvatajući blagodati i ljepote svih tih vjerozakona, i jedino je on sada validan do Sudnjeg dana.

Uzvišeni Allah kaže: A ko bude htio ispovijedati neku drugu vjeru mimo islama, ona mu neće biti primljena, i on će na onom svijetu nastradati. (Kur’an, 3:85)

4. Islam i umjerenost

Islam je vjera srednjeg puta ili umjerenosti, između dvije krajnosti – pretjerivanja i nemara. Čista je od pretjerivanja i popustljivosti, strogoće i zastranjenja u krajnostima. To se ogleda u svim oblastima vjere. Ne bazira se samo na dušu, zapostavljajući tijelo, niti teži samo tijelu i materiji, zapostavljajući odgoj duše, što je slučaj sa određenim pravcima i vjerama. Naprotiv, to je umjerenost, koja podjednako vodi računa o svemu.

5. Cilj islamskog vjerozakona je uklanjanje štete i ostvarivanje koristi

Uistinu, cijeli islam sa svim svojim temeljima je izgrađen na mudrosti i ostvarivanju čovjekovih interesa, kako u njegovom životu na ovom svijetu tako i na Dan povratka. Svako dobro koje postoji proizilazi iz njega, a svaka manjkavost rezultat je njegovog zapostavljanja, jer je islamski zakon došao radi otklanjanja štete i njenog smanjenja, i radi postizanja koristi i njenog upotpunjavanja.

6. Islam i olakšavanje i otklanjanje teškoća

Jedna od odlika i lijepih osobina kojima se islam odlikuje jeste to da olakšava i otklanja poteškoće. Islamski vjerozakon uzima u obzir stanje čovjeka prilikom raznih promjena poput: slabosti, siromaštva, putovanja i tome slično, a sve to zbog toga što je sveobuhvatan i trajan, i u skladu sa ljudskom prirodom.

Uzvišeni kaže: Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate… (Kur’an, 2:185) I kaže: …i On vam u vjeri nije ništa teško propisao. (Kur’an, 22:78)

Stoga je osnova islamskog vjerozakona olakšavanje, a ne otežavanje. Tako svaka razumna osoba vidi svoju dušu sposobnom za izvršavanje onog što vjera traži, jer to ne predstavlja nikakvu teškoću niti tegobu.

Muhammed ﷺ je rekao: “Olakšavajte, a ne otežavajte, i obradujte (sa nagradom od Allaha), a nemojte rastjeravati.” (Buhari i Muslim)

I kaže: “Propali i stradali su cjepidlake!” (Oni koji bez razloga sebi i drugima otežavaju poslove i ibadete.) Rekao je to tri puta. (Muslim)

7. Islam je vjera monoteizma

Tevhid (monoteizam) je najveći temelj islama i najveća obaveza čovječanstva. Islam naređuje vjerovanje u samo Jednog Boga. Temelji islamskog vjerovanja su: vjerovanje u Uzvišenog Allaha, Njegove meleke (anđele), Njegove knjige, Njegove poslanike, Sudnji dan i vjerovanje u Allahovu odredbu dobra i zla. Ovih šest stvari predstavljaju temelje islamskog vjerovanja nad kojima se grade riječi i djela i na kojima se temelji plemeniti moral. O njima ćemo kasnije govoriti opširnije.

8. Islam je vjera istinskog bogosluženja

Uistinu je Allahovo naređivanje ibadeta (bogosluženja) jedan od najjasnijih vidova Njegove milosti i dobrote prema ljudima. Prije svega jer je to pravo Njega Koji nas je stvorio, da samo Njega obožavamo i Njemu robujemo, a zatim što je sam ibadet potreban nama kao hrana našim dušama, jer bez njega se srce ne može smiriti, te kako bismo se stalno Allaha sjećali. Islam se temelji na pet temelja: svjedočenju da je samo Allah istinski bog i da je Muhammed, Njegov rob i poslanik, obavljanju namaza (molitve), davanju zekata (obavezne milostinje), postu mjeseca ramazana i obavljanju hadždža (hodočašća). O čemu ćemo, također, kasnije govoriti opširnije.

9. Islam je vjera nauke i izučavanja

Prve riječi Kur’ana objavljene vjerovjesniku Muhammedu ﷺ su bile: Uči – čitaj! (Kur’an, 96:1). Muhammed ﷺ je rekao: “Ko krene putem na kom traži nauku, Allah će mu njime olakšati put u Džennet.” (Muslim)

Islam potencira izučavanje svih vrsta znanosti koje koriste čovječanstvu. Sukob vjere i nauke zabilježen u istoriji nekih religija, u islamu je napoznanica. Naprotiv, islam je uvijek bio svjetlo sticanja korisnog znanja i oslonac naučnika, pozivajući k peru – učenju i podučavanju sve dok nauka doprinosi dobrobiti čovječanstva, zato je doprinos muslimana nauci tokom istorije ogroman, o čemu će više govora biti kasnije.

10. Islam je vjera apsolutne pravde

Pravda je jedna od temeljnih vrijednosti islama i cilj zbog kojeg je Allah slao Svoje poslanike i objavio Svoje knjige. Uzvišeni Allah kaže: Allah zahtjeva da svačije pravo poštujete (da pravedno postupate) i da dobro činite. (Kur’an, 16:90)

Štaviše, naredio je pravedno postupanje i prema neprijatelju, te je upozorio da neprijateljstvo ne smije biti razlog da nepravedno postupamo prema drugima i da im njihova prava kršimo. Uzvišeni kaže: Neka vas mržnja koju prema nekim osjećate nikako ne navede da nepravedni budete. Pravedni budite, to je najbliže čestitosti. (Kur’an, 5:8)

Muhammed ﷺ je rekao: “Čuvajte se nepravde, jer će nepravda biti tama na Sudnjem danu.” (Muslim)

Odlomak iz knjige Poziv Istine – Irfan Hajrudin Klica (dipl. teolog i dipl. psiholog)