Novotarije i sujevjerje

Zašto ne želim klanjati “Salatu-regaib” (noć koja pada u četvrtak 23.4.2015)

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

Od novotarija, koje se ponavljaju svake godine i koje su ljudi uveli, od ibadeta, je i ono što se radi u mjesecu redžebu od prezrenih stvari. Primjer toga je poznati i rašireni namaz među običnim muslimanima, kojeg zovu “SALATU REGAIB”, a klanja se prvog četvrtka u mjesecu redžepu na osnovu lažnog i izmišljenog hadisa na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem

Zahvala pripada Allahu, dželle še’nuh, Jednom i Jedinom. Neka je salavat i selam na Allahovog Poslanika, njegovu časnu porodicu i sve ashabe. Allah, dželle še’nuh, doista je poslao poslanike, spustio knjige i propisao propise samo da bi mu se ispovjedao tevhid i da bi bio obožavan. Allah, Uzvišeni, rekao je: “Nisam stvorio ni ljude ni džinne osim da mi čine ibadet.” (Prijevod značenja, Ez-Zarijat, 56) I rekao je: “Mi smo svakom narodu poslali poslanika, da Allahu ibadet čine i da se klone taguta.” (Prijevod značenja, En-Nehl, 36) Taj ibadet, ne naziva se ibadetom, osim ako se iskreno radi u ime Allaha, Gospodara svjetova, i u skladu sa naredbom plemenitog Poslanika, neka je na njega najbolji salavat i selam, zato što je Uzvišeni rekao: “Pa ko se nada susretu s Gospodarom svojim, neka čini dobra djela i neka u ibadetu svome, ne smatra Njemu ravnim nikoga.” (Prijevod značenja, El-Kehf, 110)

Fudajl b. ‘Ijjad, rahimehullah, rekao je: “Doista, djelo ako bude iskreno a nije ispravno neće biti primljeno, a i ako bude ispravno ali neiskreno neće biti primljeno. Sve dok ne bude iskreno i ispravno. Iskreno je ako bude radi Allaha, dželle še’nuh, a ispravno je ako bude u skladu sa sunnetom Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.” (“Džami’ul-ulumi vel-hikem” str. 72) Onaj ko detaljnije razmisli o stanju nekih muslimana, naići će na to da su izmislili i došli s mnogim ibadetima, koji su neutemeljeni – novotarije, želeći da se približe Allahu, dželle še’nuh, s njima i misleći da su od vjere, a ustvari nije tako. Ovo se vraća na mnoge razloge a od njih je neznanje, slijepa pristrasnost, slijepo slijeđenje, povođenje za drugima i korist i dobrodit koju ostvaruju neki od onih koji rade ove novotarije ili ih organizuju.

Od novotarija, koje se ponavljaju svake godine i koje su ljudi uveli, od ibadeta, je i ono što se radi u mjesecu redžebu od prezrenih stvari. Primjer toga je poznati i rašireni namaz među običnim muslimanima, kojeg zovu “SALATU REGAIB”, a klanja se prvog četvrtka u mjesecu redžepu, na osnovu lažnog i izmišljenog hadisa na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Spominje se da Enes b. Malik, radijallahu anhu, preneosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve slellem, da je rekao: “Redžeb je Allahov mjesec, ša’ban je moj mjesec, a ramazan je mjesec moga ummeta…”

U tom hadisu se spominje i sledeće: “… i neće niko postiti prvi četvrtak, u redžebu, a zatim klanjati između akšama i jacije, tj. u noći džume, dvanaest rekata, u kojima će na svakom rekatu učiti Fatihu jednom, suru Kadr (Inna enzelnahu fi lejletil kadr…) tri puta i suru Ihlas (Kul huvellahu ehad…) dvanaest puta, predajući selam nakon svaka dva rekata, a zatim nakon namaza donjeti na mene salavat sedamdeset puta i reći: ‘Allahu moj, donesi salavat na Muhammeda, vjerovjesnika, koji ne čita i ne piše, i na njegovu porodicu!’, zatim učiniti sedždu i učiti na sedždi sedamdeset puta: ‘Subbun kuddusun rabbul-melaiketi we ruh’, zatim podići glavu i reći sedamdeset puta: ‘Rabbi-gfir li we-rham, we tedžavez amma ta’lem, inneke ente el-azizul-e’azam’, zatim učiniti sedždu drugi put i reći isto kao i na prvoj sedždi, zatim zamoliti Allaha za svoju potrebu i doista će mu biti udovoljeno.”

Nakon toga se spominje da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Tako mi onoga u čijoj je ruci moja duša, nema roba niti robinje, koji klanjaju ovaj namaz, a da im Allah neće oprostiti sve grijehe, pa makar ih bilo kao morske pjene i koliko je listova na granama, i biće mu omogućeno da se na Sudnjem danu zauzme za sedamdeset osoba iz svoje porodice. Kada bude u kaburu prve noći doći će mu nagrada od ovog namaza i obratiti mu se radosna lica i blagog jezika i reći mu: ‘Moj voljeni, budi sretan! Spasio si se svake poteškoće!’ Pa će upitati: ‘Ko si ti?’ Tako mi Allaha, nisam ugledao ljepše lice od tvoga, niti čuo divni govor od tvoga, niti osjetio ljepši miris od tvoga!’ Pa će mu reći: ‘O moj voljeni, ja sam nagrada od namaza kojeg si klanjao te i te noći u tom i tom mjesecu. Došao sam noćas da ispunim tvoje pravo, pravim ti društvo, otkonim od tebe usamljenost, pa kada bude puhnuto u rog pravit ću ti zaklon na Sudnjem danu na mjestu proživljenja i raduj se, nećeš nikada ostati bez dobra od svoga zaštitnika’.”

Hadis je zabilježio imam Ibnul-Dževzi, rahimehullah, u svom poznatom djelu o apokrifnim hadisima “El-Mevdu’at” 2/124-125.

Ibnul-Dževzi, rahimehullah, nakon što je naveo predhodni hadis rekao je: “Ovaj hadis je ništavan – apokrifan, laž na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Za njegovo podmetanje su okrivili Ibn Džuhejma, koji je u lancu prenosilaca, i rekli da je od lažova. A čuo sam našeg šejha Abdulvehhaba el-Hafiza da kaže: ‘Sve ravije – prenosioci su nepoznati, sve knjige sam prelistao ali ih nisam našao.'” (Predhodni izvor: 2/124)

Imam Ševkani, rahimehullah, rekao je: “Hadis je apokrifan i njegovi prenosioci su nepoznati. To je poznati namaz “ragaib”. Hafizi hadisa su složni da je taj namaz ništavan.” (“El-fevaidul-medžmu’a str. 48”)

Imam Nevevi, rahimehullah, govoreći o ovom namazu rekao je: “Doista, taj namaz je bid’at – novotarija i prezren čin. To je od novotarija koje su uveli zabludjeli i neznalice i u njemu se nalaze očite i jasne prezrene radnje. Allah ubio onoga ko ga je ismislio i slagao. Islamski učenjaci su napisali dobrih i korisnih knjiga pojašnjavajući njegovu pokvarenost i pojašnjavajući zabludu onih koji ga klanjaju i koji su ga izumili. A ono što ukazuje na njegovu ništavnost i pokvarenost i zabludu onoga ko ga obavlja je teško pobrojati od mnogobrojnosti.” (“El-Minhadž” 8/20)

Šejhul-islam Ibn Tejmijje, rahimehullah, rekao je: “Namaz “regaib” je novotarija po slaganju svih islamskih učenjaka. Nije ga propisao Allahov Posalnik, sallallahu alejhi ve sellem, niti iko od njegovih halifa, niti je pohvalio njegovo obavljanje iko od imama ove vjere kao Malik, Šafi’ija, Ahmed, Ebu Hanife, Sevri, Evza’i, Lejs i drugi. A hadis koji je prenesen u tom kontekstu je laž po konsenzusu svih hadiskih stručnjaka.” (“El-Medžmu’ul-fetava” 2/134)

Hafiz Ibn Režeb, rahimehullah, rekao je: “Ovaj namaz, tj. “regaib”, je novotarija kod većine uleme. Od onih koji su spomenuli da je novotarija, od islamskih učenjaka u novije vrijeme, je Hafiz Ebu Isma’il el-Ensari, Ebu Bekr es-Sem’ani, Ebul-Fadl Ibn Nasir, Ebul-Ferež Ibnul-Dževzi i drugi. Prijašnji učenjaci ga nisu spominjali da je od novotarija, zato što je izmišljen nakon njih i pojavio se tek nakon 400. god. po hidžri. Iz tog razloga raniji učenjaci nisu ni znali za njega niti su govorili o njemu.” (“Letaifu-me’arif” str. 228) Allah, dželle še’nuh, najbolje zna.

Detaljnije pogledati članak: “Šehru redžeb bejnel-ittiba’i vel-ibtida’i” od šejha Muhammed b. Se’id el-‘Ida, hafizehullah.

Priredio: hfz. Amir I. Smajić, prof.
___________________________________________________

Namaz za želje je haram namaz

Lejletur-regaib je noć prvog petka u mjesecu Redžepu, a po našem računanju to je četvrtak navečer. U islamskim izvorima ne postoji nijedan vjerodostojan hadis ili bilo kakva predaja o odabranosti ove noći, a sve teorije i tvrdnje o ovoj noći potječu iz šiitskih bajki i žalopojki. Dakle, o vrijednosti ove noći ashabi nisu ništa prenijeli od Poslanika, s.a.v.s. Za ovu noć je vezana novotarija namaza lejletur-regaib, ili kako bi se moglo prevesti ”noć želja”. Toj noći prethodi post četvrtka..

Prvi put u historiji obilježavanje ove noći se pojavilo u Bejtul-Makdisu 480. h.g. Ne postoji predaja koja govori o tome da je Poslanik, s.a.v.s., ili ashabi, ili bilo ko od prvih generacija, obilježavao na bilo koji način ili pridavao pažnju ovoj noći, što naravno ukazuje da se radi o novotariji i izmišljenoj noći.

Imam Nevevi, rhm., u Fetvama, 3/548, kaže: ”Ono o čemu se govori u ovoj noći jeste salatur-regaib koji se sastoji od dvanaest rekata između akšama i jacije prvog petka u redžebu, dok isti ovaj namaz u polovini mjeseca ša’bana ima stotinu rekata. Oba ova namaza su loša, pokuđena i odvratna novotarija. Nijedan hadis (koji govori o ovoj noći) u Ihjau ulumi d-din, niti u bilo kojem drugom izvoru, nije validan. ”

Također Nevevi u komentaru Muslimove zbirke kaže: ”Allah ubio onoga ko je podmetnuo i izmislio ovaj namaz, jer je novotarija i to ona koja vodi u zabludu i neznanje, a istovremeno sadrži mnoga zla. Veliki broj učenjaka napisao je mnogobrojna djela aludirajući na odvratnost ove novotarije.”

Imam Ibnul-Abidin u Hašije, 2/26, kaže: ”U djelu Bahr se navodi: ‘Ovdje se može zaključiti da je pokuđeno klanjati salatur-regaib, koji se obavlja u noći prvog petka u redžebu, te da je to novotarija.”’

Ibn Hadžer el-Hajtemi bio je upitan o obavljanju salatur-regaiba u džematu ili pojedinačno, pa je rekao: ”Što se tiče salatur-regaiba poznatog po klanjanju u polovini mjeseca ša’bana, može se reći da je to loša, ružna i pokuđena novotarija. Hadisi koji se navode u vezi s tom noći su podmetnuti i pokuđeno je klanjati i obilježavati je u džematu ili samostalno.” Fetava fikhije kubra, 1/216.

Šejhul-islam Ibn Tejmijje, rhm., bio je upitan o ovoj noći i namazu pa je rekao:”Ovaj namaz nije obavljao Poslanik, s.a.v.s., ni bilo ko od ashaba ili tabiina, ili priznatih islamskih učenjaka, niti je Poslanik, s.a.v.s., podsticao na obilježavanje ove noći ibadetom, a također niko od prethodnika nije spominjao bilo kakvu vrijednost u ovoj noći. Hadis koji se citira u vezi sa odabranosti ove noći je podmetnut i lažan, po konsenzusu muhadissa.” Fetava kubra, 2/262.

U Enciklopediji fikha, 22/262, stoji: ”Hanefije i šafije smtraju lošom novotarijom salatur-regaib obavljen na određeni način i sa određenim broj rekata u noći prvog petka u redžebu ili polovinom ša’bana.” Allah najbolje zna.

Preuzeto sa: www.islamqa.com – Preveo: Harmin Suljić. prof.

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

Ukoliko ste primijetili grešku u članku, OZNAČITE TEKST i nakon toga pritisnite tipke na tastaturi Ctrl+Enter.

NA VRH

Spelling error report

The following text will be sent to our editors: