Ko su Kur’anije?

Kur’anije su sekta koja ne priznaje i ne prihvata sunet kao izvor vjere, niti prihvataju rad po sunetu, te smatraju da je Kur’an jedini izvor vjere i sasvim dovoljan.  Pojavljuju se početkom dvadesetog stoljeća u Egiptu, njihov osnivač je doktor Al-Azhara, Ahmed Subhi Mensur. Njihova osnovna poruka je da je Kur’an sasvim dovoljan muslimanima i da nemaju potrebe za sunetom, za ashabima niti za ulemom umeta, jer Allah čuva Kur’an od bilo kakvih izmjena, za razliku od suneta ili riječi ashaba i uleme koje su sklone izmjenama i zaboravu.

Smatraju da jedino oni ispravno slijede Kur’an. Pozivaju se na ajet: ‘Mi uistinu Kur’an objavljujemo i zaista ćemo nad njim bdjeti (čuvati)‘. Hidžr, 9.

♦ Međutim oni su ti koji ne rade po Kur’anu niti ga prihvataju kao izvor vjere, oni zapravo prihvataju jedan dio knjige-Kur’ana a odbacuju drugi dio, jer Allah naređuje strogu pokornost Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rad po onome što je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem naredio.

Uzvišeni Allah kaže: ‘Ono što vam Poslanik da to uzmite, a ono što vam zabrani ostavite‘, El-Hašr, 7.

Značenje ajeta je: ‘Što god vam Poslanik naredi to praktikujte, a sve ono što vam zabranjuje klonite se toga, jer on doista naređuje samo na dobro, a zabranjuje zlo‘. (Tefsir ibn Kesir.)

🔸 Zatim ne slijede mnoge druge ajete koji naređuju pokornost Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem.

Uzvišeni Allah kaže:  ‘Reci: Pokoravajte se Allahu i Poslaniku! A ako oni glave okrenu pa, Allah, zaista, ne voli nevjernike.’ Ali-‘Imraan, 32.
‘O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i predstavnicima vašim. A ako se u nečemu ne slažete obratite se Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i u onaj svijet; to vam je bolje i za vas rješenje ljepše‘. An-Nisa, 59.

Kur’anije tumače Kur’an na osnovu svog razuma i ne uzimaju tefsir Kur’ana niti ajeta koji su protumačeni sunetom, niti uzimaju tefsir ashaba, niti poznate i priznate uleme umeta. Allah je naredio Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da objasni ljudima značenje Kur’ana, pa odbijajući Poslanikov tefsir, zapravo odbili su Allahovu naredbu. Uzvišeni Allah kaže: ‘A tebi objavljujemo Kur’an, da bi objasnio ljudima ono što im se objavljuje, i da bi oni razmislili‘. En-Nahl, 44.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je taj koji treba da pojasni značenje Kur’ana, pa ukoliko se ne prihvati sunet, neće se znati ispravno značenje Kur’ana. Poznato je i činjenica je da je sunet drugi izvor vjere i da on dopunjava Kur’an, npr. u Kur’anu je došla naredba za namaz, ali sunet je pojasnio kada i kako se klanja, zatim zekat, naredba je došla u kur’anu ali sunet je pojasnio koliki je nisab i ostala pravila vezana za zekat.

Bez suneta mnogi propisi u islamu bit će zanemareni i neće se praktikovati.

Ibn Ebi Hatim prenosi da je Mesruk rekao: ‘Došla je neka žena Ibn Mes’udu, pitajući ga: “Saznala sam da zabranjuješ tetoviranje i uplitanje tuđe kose u svoju, pa da li si to našao u Allahovoj Knjizi ili kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s.?”
A on reče: “Naravno, našao sam to i u Allahovoj Knjizi i kod Allahova Poslanika, s.a.v.s.!” “Tako mi Allaha, promotrila sam od korice do korice Mushaf i ne nađoh ono što ti govoriš!”
“Da li si našla u Kur’anu: ‘Ono što vam Poslanik da to uzmite, a ono što vam zabrani ostavite?'” “Naravno da jesam!”
“Čuo sam, doista, Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem., kako zabranjuje: uplitanje tuđe kose, tetoviranje i čupanje obrva.”

🛑 Najpoznatije greške Kur’anija u vjerovanju:

– ne prihvataju sunet kao izvor vjere,
– poriču šefaat(zagovaranje) Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, za velike grešnike,
– poriču azab (kažnjavanje) u kaburu,
– poriču male i velike predznake sudnjeg dana,
– ne vjeruju u nepogrešivost Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada je u pitanju vjera,
– ne prihvataju propise vjere koji su došli u sunetu,
– ne prihvataju harame (zabrane) koje su došle u sunetu.

🔹 Ko sve negira rad po sunetu?

Prvi koji su negirali rad po sunetu su Haridžije, zatim Mu’tezile, dok Ešarije i Maturidije ne prihvataju većinu hadisa u akidi. Od savremenih sekti pored Kur’anija najpoznatiji su Racionalisti, oni smatraju da hadis nije objava, već da je to idžtihad Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, zato su po vjerovanju dosta slični sekti Kur’anija, jer učitelj i jednih i drugih bio je egipatski šejh Muhamed Abduh.

Nema boljeg odgovora našim racionalistima i ostalim sektašima od riječi Bosanskog učenjaka Hasana Kafije Pruščaka koji kaže: „Nema puta osim Poslanikovog puta, nema istine osim istine koju je on donio, nema zakona osim zakona po kojem je on postupao, nema vjerovanja (akide) osim na način kako je on vjerovao.  Niko ne može stići do Allahovog zadovoljstva i Njegovog Dženneta osim slijeđenjem Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i formalno i suštinski. Nije vjernik onaj ko ne vjeruje u ono što je prenio, ko se ne pokori njegovim naredbama, bez obzira radilo se o djelima srca ili vanjskim djelima u praksi.“ Nurul-jekin fi usulid-din, str. 266.

A Allah najbolje zna.

Mr Jakub Alagić