Problem i devijacije u društvu

Najvjerodostojnija šiitska knjiga (Magarac kao prenosioc hadisa)

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

Primjetno je da mnogi vjernici praktičari sa našeg govornog podneblja nisu dovoljno upoznati sa osnovama šiitskog vjerovanja. Rijetki su oni koji podrobnije poznaju razlike i suštinu vjerovanja ove sekte koja se polahko ali sigurno širi među bosanskim muslimanima. Širenju šiizma u našoj domovini svakako je doprinijela i neobaviještenost muslimana o osnovama šiitskog vjerovanja i njihovim najvjerodostojnijim knjigama.

Osam je glavnih knjiga na koje se šiije dvanaestoimamije oslanjaju kada su u pitanju predaje od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i njihovih imama. Ove knjige šiitska ulema naziva ”Osam sveobuhvatnih”. Mi ćemo se ukratko osvrnuti na njihovu prvu i najvjerodostojniju knjigu. Muhammed b. Jakub el-Kulejni (329. h.g.), u periodu od dvadeset godina,napisao je knjigu poznatu pod nazivom ”El-Kafi” (Dovoljan).

Riječ je o šiitskoj hadiskoj zbirci čiji prvi dio obrađuje akaidske teme i nosi naziv ”Usulul-Kafi” dok je drugi dio posvećen fikhskoj tematici i nazvan je ”Furu’l-Kafi”. Iako se šiitski učenjaci razilaze po pitanju broja predaja koje je Kulejni zabilježio u ”Kafiju”, oni se ipak slažu na činjenici da broj predaja nije manji od šesnaest hiljada. Hvaleći sopstveno djelo, Kulejni ističe da je ”Kafi” predočio posljednjem šiitskom, skrivenom imamu koji je kazao: “Ovo je dovoljno (kafi) našim sljedbenicima.“ (Mukadimetul-Kafi, 1/25)

Šiitska ulema o Kafiju

Šiije smatraju da je Kulejnijev ”Kafi” daleko vjerodostojniji od Buharijinog Sahiha. Shodno ovome, ”Kafi” je, prema njihovom tumačenju, nakon Kur’ana, najvjerodostojnija i najveličanstvenija knjiga ikad napisana. U samom uvodu Kulejni tvrdi da su sve predaje koje je naveo u ”Kafiju” vjerodostojne (sahih) i zabilježene od povjerljivih prenosilaca te kao takve dovoljne svakome onome ko traga za znanjem i istinom. (Mukadimetul-Kafi, 1/7) Šiitski učenjak Ali b. Ekber el-Gifari, u svome komentaru ”Kafija”, spominje jednoglasni konsenzus (idžma’) po pitanju vjerodostojnosti predaja koje je Kulejni zabilježio u Kafiju. Pogledajmo šta o Kafiju kažu neki od najvećih šiitskih učenjaka:

● Hasan b. Fadl et-Tabresi kaže: ”Kafi je među ostalim knjigama kao sunce među zvijezdama. Onaj ko pogleda iskreno, neće biti u potrebi da provjerava njegove prenosioce, a ako opet pogleda iskreno, bit će zadovoljan i siguran da su hadisi u njemu vjerodostojni i ispravni.“ (Mustedrekul-Vesail, 3/532)

● Abbas el-Kummi kaže: ”Kafi je najbolja islamska knjiga i najveličanstvenije djelo kod šiija dvanaestoimamija kod kojih slična knjiga nije napisana. Muhammed Emin el-Istirabadi, govoreći o vrijednostima ”Kafija”, veli: ‘Čuli smo od naših šejhova i učenjaka da u islamu nije napisana knjiga slična i dostojna ‘Kafiju’.“ (El-Kuna vel-elkab, 3/98)

● Abdulhusejn Šerefuddin el-Musevi kaže: ”Od svih knjiga najbolje su četiri na koje se šiije imamije oslanjaju u pitanjima vezanim za vjerovanja i propise, a od tih knjiga ”Kafi” je najstarija, najveličanstvenija, najbolja i najvjerodostojnija.“ (El-Muradže’at, stavka br. 110)

● El-Hur el-Amili kaže: ”Autori najvjerodostojnijih knjiga ustvrdili su da su predaje u njihovim knjigama vjerodostojne, pa ako imaš pouzdanje u ove autore, onda moraš prihvatiti ono što kažu i ono što su prenijeli.“ (Vesailu-Š’ia, 20/104)

Prethodno spomenuti, a i mnogi drugi šiitski učenjaci, slažu se da je ”Kafi” njihova najvjerodostojnija knjiga ikad napisana. Ako je ”Kafi”, shodno njihovom svjedočenju, najvjerodostojnija knjiga, onda nema smetnje da pogledamo šta se u toj knjizi nalazi. U narednim redovima navest ćemo određene dijelove iz Kafija, naravno, riječ je o prijevodu, ali je original svakako dostupan onima koje žele da podrobnije izuče ovo djelo. Pročitajte i razmislite da li zdrav razum prihvata ovakvo nešto? Da li je ovo vjera koju je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nama dostavio?

Imamet kao srž vjerovanja

● Jedno od poglavlja svoje knjige Kulejni je naslovio: ”Poglavlje o tome da imami znaju kada će umrijeti i da ne umiru osim svojevoljno”. (Kafi, 1/258) Tako kaže Kulejni, a Uzvišeni Allah kaže: …a čovjek ne zna šta će sutra zaraditi i ne zna čovjek u kojoj će zemlji umrijeti.“ (Prijevod značenja Lukman, 34)

● Jedno od narednih poglavlja Kulejni je naslovio: ”Poglavlje o tome da imami znaju ono što je bilo, i ono što će biti te da njima ništa nije skriveno”. (Kafi, 1/260) Tako kaže Kulejni, a Uzvišeni Allah kaže: Allahu ništa nije skriveno ni na Zemlji ni na nebu (prijevod značenja Ali Imran, 5), i kaže Uzvišeni: On skriveno (gajb) zna i On gajb Svoj ne otkriva nikome, osim onome koga On za poslanika odabere(prijevod značenja El-Džin, 26-27).

● Kulejni u svojoj knjizi spominje još jedno veoma diskutabilno poglavlje u kojem stoji da je posjeta Husejnovog kabura vrednija od dvadeset hodočašća u Mekku. (Kafi, 4/59)

● U šiitskom hadisi-kudsijju stoji da je Allah, dželle šanuhu, rekao: ”O Muhammede, Ja sam tebe i Aliju stvorio u svjetlosnoj formi kao dvije duše prije nego što sam stvorio nebesa, Zemlju i Arš. Zatim sam spojio vaše dvije duše u jednu. Nakon toga sam tu jednu dušu podijelio na dvoje, a zatim te dvije polovice na dvoje pa su to postale četiri duše. Muhammedova jedna, Alijina jedna te Hasanova i Husejnova po jedna. Zatim je Allah stvorio Fatimu od svjetla kao dušu bez tijela.(Kafi, 1/365)

● Šiije vjeruju da su Alija, radijallahu anhu, i njegovi potomci jedini legitimni nasljednici Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Vjerovanje u imamet Alijinih, radijallahu anhu, potomaka predstavlja okosnicu šiitske sekte.

Šta Kulejni kaže o imametu i imamima?

Prenosi se od Ebu Abdullaha (Džafer b. Muhammed, šesti šiitski imam) da je rekao: ”Ko za imama uzme nekog koga Allah nije odredio da bude imam, taj je počinio širk.“ (Kafi, 1/305) Neslijeđenje i nevjerovanje u imamet Alijinih, radijallahu anhu, sljedbenika za sobom povlači tešku kaznu. Shodno jednoj predaji u ”Kafiju”, odredište svih onih koji ne budu slijedili imame bit će Sekar (dio Džehennema). Ebu Abdullah prenosi predaju u kojoj navodi razlog zbog kojeg će ljudi ući u Sekar. Odgovor na pitanje: Šta vas je dovelo u Sekar?“, glasi: ‘‘Nismo bili od onih koji su slijedili imame.“ (Kafi, 1/347)

Na drugom mjestu Kulejni bilježi predaju od Ebu Abdullaha u kojoj stoji: ”Allahove riječi: ‘…lijepa riječ je kao lijepo drvo: korijen mu je čvrsto u zemlji, a grane prema nebu‘, znače da je Allahov Poslanik korijen, a Alija stablo dok su grane imami njihovi potomci.“ (Kafi, 1/355) Shodno onome što stoji u ”Kafiju”, jedini legitimni halifa nakon Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, je Alija, radijallahu anhu, i on je ujedno prvi od dvanaest šiitskih imama.

Šiije uopće ne priznaju Ebu Bekra, radijallahu anhu, Omera, radijallahu anhu i Osmana, radijallahu anhu kao legitimne halife. Shodno šiitskom vjerovanju, Alija, radijallahu anhu, je prvi halifa, a svi ostali šiitski imami dolaze iz njegove loze. Ako pogledamo predaju u kojoj su opisani imami, s pravom se možemo zapitati da li su oni uopće bili ljudi. Naime, Ebu Džafer (Muhammed b. Ali el-Bakir, peti šiitski imam) prenosi sljedeću predaju u kojoj stoji: ”Imam ima deset znakova: rađa se čist, obrezan, zemljom odmah kroči uzdignute glave izgovarajući dva šehadeta, ne odžunupi se nikad, oko njegovo spava ali ne i srce, ne zijeva niti se proteže, vidi iza sebe kao što vidi i ispred sebe, njegov vjetar i izmet imaju miris miska.“ (Kafi, 1/319)

Magarac kao prenosilac

Jedna od najčudnijih predaja u Kulejnijevoj knjizi svakako je ona čiji je prenosilac ni manje ni više nego magarac. Da, riječ je o životinji, a cijela predaja, u čijem se lancu nalazi jedan magarac, glasi ovako: “Od vladara pravovjernih (Alije, radijallahu anhu) prenosi se da je Ufejr – Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, magarac rekao: ”O Allahov Poslaniče, dao bih za tebe i oca i majku, zaista mi je otac pričao, a njemu njegov otac, da je otac njegovog djeda rekao da je bio sa Nuhom, alejhis-selam, na lađi, pa ga je Nuh, alejhis-selam, pomilovao po sapinama i kazao: ‘Iz kičme ovog magarca izaći će magarac kojeg će jahati najodabraniji i posljednji Vjerovjesnik’, pa hvala Allahu koji me učinio tim magarcem.“ (Kafi, 1/237)

Ovo je kap iz mora predaja koje sadrži ”Kafi”. Ako u njihovoj najvjerodostojnijoj knjizi nalazimo ovakve predaje, kakve tek predaje možemo naći u ostalim šiitskim knjigama. Iz ove i sličnih knjiga šiije crpe svoja ubjeđenja. Njihova vjera počiva na temeljima koji su sagrađeni upravo na onome što sadrži ”Kafi” i druge knjige. Naša je dužnost da se upoznamo sa njihovim vjerovanjem kako ne bismo potpali pod utjecaj šiitskih misionara i zapali u ralje šiitske sekte.

mr Fahret Kadrić, El-Asr, br. 41.

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

Ukoliko pronađete gramatičku grešku, OZNAČITE TEKST i prijavite tako što ćete pritisnuti Ctrl+Enter kada je tekst označen.

NA VRH

Prijava gramatičke greške

Ova poruka će biti poslata urednicima sajta