Odgovori

Nekontrolisano puštanje mokraće-namaz

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

Pitanje:

Eselamu allejkum!

Moje pitanje je kratko. Da li zena koja pusta mokracu nekontrolisano moze klanjati i dal ce joj namazi biti ispravani. I kako postupiti u takvoj situaciji?

Odgovor:

We alejkumu Selam,

Sahibi-uzuru, što je i osoba sa postavljenim kateterom, za nju vrijedi abdest u toku jednog namaskog vremena i u tom namaskom vremenu, s tim abdestom, može klanjati koliko hoce. Za svako namasko vrijeme sahibi-uzur ponovo uzima abdest. Sve što izlazi na dva prirodna otvora, bilo da se radi o necemu što je uobièajeno ili neuobièajeno, èisto ili neèisto, kvari abdest.

U obicajene stvari i pojave koje izlaze na prirodni otvor spadaju: vjetar, izmet, mokraæa, mezj, sperma, vedj, krv, bijela tekuæina kod žena, a neuobièajeno je sve mimo toga, kao što su: kamencici, gliste, dlake i sl. Od cistih stvari koje izlaze na prirodni otvor je sperma, a neciste su mokraca, vedj, mezj i dr. . Islamski ucenjaci su složni da sve spomenute stvari kvare abdest, izuzev stvari koje obièno ne izlaze na prirodni otvor, one po malikijskom mezhebu ne kvare abdest, a kod vecine kvare. > (”El-Mugni”, 1/230., ”Eš-Šerhul-mumti”, 1/310.)

Mnogo je dokaza koji upucuju na to pravilo – da sve što izaðe na dva prirodna otvora kvari abdest, tako da izdvajamo: rijeci Allaha, dželle >šanuhu: ”… ili ako ste izvršili prirodnu potrebu…” (El-Maide, 6.); Rijeci Safvana ibn Assala: ”Naredio nam je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dok smo na putovanju, da ne skidamo mestve, makar mijenjali abdest zbog spavanja, i izvršavanja prirodne potrebe, jedino onaj ko se odžunupi morao je skinuti mestve.” (Ahmed, 4/239., Tirmizi, 96., Nesai: > 1/84., Ibn Madže, 478., Darekutni, 15. Rekao je > Tirmizi za njega: ”Hasen sahih.”); rijeèi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: ” … neka ne napušta namaz sve dok ne bude èuo jasan glas ili osjetio neugodan miris.”

Izuzetak iz ovog pravila su osobe koje u islamskom pravu imaju status sahibi-uzura, a to je je svaka osoba koja nije u stanju èuvati pravnu èistoæu (abdest), ona se konstantno nalazi u stanju koje se u islamskom pravu definiše kao stanje ”hadesa” (pravne neèistoæe).Takav status ima osoba kojoj neprestano istjeèe mokraæa, krv (mustehada) ili mezj (tekuæina koja izlazi pri spolnom nadražaju ili razmišljanju o polnom odnosu), osoba koja nekontrolirano pušta vjetar, ranjena ili ozlijeðena osoba kod koje krv neprestano izlazi i sl.

Obaveza je sahibi-uzuru, nakon što nastupi namasko vrijeme, oprati mjesto na kojem istjeèe mokraæa ili krv, staviti povez na njega i prièvrstiti ga koliko je god u moguænosti> (kako bi sprijeèio dalje istjecanje) – osim ako iz opravdanog razloga ne smije staviti povez – uzeti abdest i odmah pristupiti obavljanju namaza. Ako odmah obavi namaz, izvršio je ono što se od njega traži i njegov namaz je validan, a toleriše se i odgaðanje namaza radi èekanja džemata ili se spremanja za namaz (oblaèenje odjeæe i > sl.).

Dokaz za obavezu stavljanja poveza uzet je iz rijeèi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Hamni bint Džahš kada mu se ona požalila na stalno istjecanje krvi: ”Stavi komadiæ pamuka, to bi trebalo zustaviti krv.” A kada je rekla da je istjecanje puno jaèe od toga da bi se na taj naèin moglo zaustaviti, rekao je: ”Onda stavi povez!” (Ebu Davud, 287; Tirmizi, 128.; Ibn Madže, > 622.; Ahmed: 6/439., i drugi)

Dokaz da je sahibi-uzur obavezan uzeti abdest za svaki namaz i to nakon što nastupi njegovo vrijeme (ako bi uzeo prije namaskog vremena, njegov abdest smatrao bi se nevažeæim) nalazimo u rijeèima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: ”Zatim se abdesti za svaki namaz.” (Buharija, 226.)

A da je sahibi-uzur obavezan obaviti namaz odmah po stavljanju poveza i uzimanju abdesta na to upuæuje šerijatsko pravilo: ”Onaj koji je prinuðen da uradi nešto što je u osnovi zabranjeno, ogranièit æe se samo na onome što je potrebno da bi izašao iz stanja prinude.” To bi u ovom sluèaju znaèilo: u osnovi je zabranjeno klanjati namaz u stanju pravne neèistoæe (hadesa), izuzetak je osoba kod koje je to stanje trajno, ako se ta osoba ogranièi na vremenski period koji je potreban za povezivanje, abdest i obavljanje namaza, ispunio je potrebu i ne smije je prelaziti.

Definicija sahibi-uzura, izuzima osobu kod koje stanje pravne neèistoæe (hadesa) nije stalno (trajno, bez prekida), nego u odreðenim vremenskim periodima prestaje. Recimo, sat vremena joj >curi mokraæa, a zatim pola sata miruje. Takvoj osobi nije dozvoljeno obavljati namaz u vrijeme kada istjeèe mokraæa, obaveza joj je saèekati do vremena kada istjecanje prestaje i klanjati, osim ako se boji da æe proæi namasko vrijeme, tada æe klanjati kao i sahibi-uzur. A Allah najbolje zna!

prof. Jasmin Djanan!

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

Ukoliko ste primijetili grešku u članku, OZNAČITE TEKST i nakon toga pritisnite tipke na tastaturi Ctrl+Enter.

NA VRH

Spelling error report

The following text will be sent to our editors: