Novotarije i sujevjerje

Bože sačuvaj, kakvog sujevjerja ima kod nas Bošnjaka

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

Mjesto za zijaret u mubarek danima

Prema narodnom vjerovanju, poslije ubacivanja sedam novčića, od turbeta se ne treba vraćati istom ulicom kojom se došlo, a u povratku treba osluškivati koje će prve riječi izgovoriti slučajni prolaznici

Mjesto koje u mubarek danima Sarajlije obilaze jeste i Jediler turbe, u narodu poznato i kao Turbe sedam braće. U posjetu dolaze i mnogi građani iz cijele BiH i regije, a često i turisti. Uglavnom petkom ili uoči petka. Običaj je da se pred prvim vratima i na svakom prozoru prouči Fatiha te da se rukama dodirne prozor i kroz sedam otvora ubaci isti iznos novca. Prema narodnom vjerovanju, poslije ubacivanja sedam novčića, od turbeta se ne treba vraćati istom ulicom kojom se došlo, a u povratku treba osluškivati koje će prve riječi izgovoriti slučajni prolaznici.

Priča nam to poznavalac historije Sarajeva Mufid Garibija, dodajući da je turbe podigao Sulejman-paša Skopljak oko 1815. godine. Mnogi vjeruju da su u turbetu ukopana braća po krvi, ali zapravo su u pitanju nevino pogubljeni ljudi koji nisu bili u krvnom srodstvu. – To mjesto, prema predanjima, zagrađeno je u jednoj kućici jer se nad njihovim mezarima počela viđati svjetlost. Nakon što je to vidio i tadašnji namjesnik Sulejman-paša Skopljak, naredio je da se na tom mjestu napravi turbe sa sedam prozora. Napravljena je i kuća za turbedara, a kasnije je u toj kući nastala tekija. Iznad svakog mezara je prozor, a pored svjetiljka – priča nam Garibija.

Predanja kažu da je tu ukopan najprije izvjesni šejh koji je došao sa sultanom Fatihom. Kasnije su ukopana dva putujuća derviša, koja su bila lažno osumnjičena za krađu novca iz pašinih saraja 1494. godine, pa su nevino pogubljeni. Odmah nakon njihovog pogubljenja uhvaćeni su kradljivci. Posljednja su ukopana četiri kapetana koje je Mustafa-paša Dalbatan dao pogubiti zato što nisu pravovremeno obavijestili o najezdi vojske princa Eugena Savojskog na Sarajevo 1697. godine.

Čuvar turbeta

– Bosanski valija znao je da je vojska bila slaba pa je zadužio četiri kapetana da paze da Savojski ne bi prodro u zemlju. Međutim, prošao je, i tada je valija pogubio sve koje je zadužio da paze. Ali, to pogubljenje bilo je ishitreno, jer je Savojski ušao s druge strane pa su ti ljudi iz Drvara i Orašja nevini pogubljeni – pojašnjava Garibija.

Sulejman-paša postavio je kasnije i čuvare turbeta, a jedan od njih bio je rođeni Sarajlija, šejh Sejfulah Iblizović. Po završetku školovanja u Carigradu 1865. godine, Iblizović je preuzeo dužnost čuvara turbeta. Osnovao je i tekiju koja je u početku bila samo prostorija za čuvara Turbeta sedam braće.

Zijaret Gazi Husrev-bega

Poslije klanja kurbana prvo se obilaze mezarja, takav je adet muslimana. U Sarajevu su nikli šehitluci, i to je mjesto koje se obilazi za Bajram. Ima muslimana koji zijarete i Gazi Husrev-bega i Murat-bega, kao i Isa-bega Ishakovića, njihova mezarja, čestitaju Bajram i prouče Fatihu. (avaz.ba)
_______________________________________________

MOGU LI MUSLIMANI POSJEĆIVATI TURBETA, POSEBNO NA ĐURĐEVDAN, KAKO BI TIME TRAŽILI LIJEKA ZA OZDRAVLJENJE?

PITANJE: Kod nas se nalazi turbe cara Murata na Kosovu, gdje muslimani svake godine na Đurđevdan posjećuju ovo turbe, tražeći od njega pomoći protiv raznih bolesti i dr. Šta vi mislite o tome?

ODGOVOR: Posjećivanje turbeta cara Murata na Kosovu, na način kako čitalac iznosi, predstavlja težak grijeh. Islam najstrožije zabranjuje posjećivanja turbeta u smislu traženja pomoći, bez obzira ko leži u tom turbetu. Islam je uklonio sve prepreke između Boga i čovjeka. Na toj relaciji nema posrednika. Svaki čovjek ima čast i pravo da se direktno obraća Bogu. Obraćanje posredniku ili preko posrednika predstavlja, prema islamskom učenju, jednu vrstu širka-idolatrije.

Ono što muslimanske mase iz neznanja rade kod nas i u mnogim islamskim zemljama okupljajući se prilikom raznih zgoda, čak prilikom kršćanskih praznika, kao što je slučaj posjete na Kosovu oko turbeta, i tražeći pomoć od umrlih, stoji bez sumnje u najstrožijoj oprečnosti sa islamskim učenjem o Božijem jedinstvu, koje isključuje svakog posrednika, makar on bio Božiji poslanik.

NA PITANJE ODGOVORIO: HUSEIN EF. ĐOZO (IZABRANA DJELA, FETVE I)
__________________________________________

Kakav je stav islama o gradnji i posjećivanju turbeta?

PITANJE: Zanima me islamski stav u vezi izgradnje turbeta i njihovog posjećivanja. Naime, znam da pojedini muslimani odlaze na takva mjesta i upućuju razne dove. Da li to ima uporišta u islamskom učenju, i da li takva mjesta mogu išta pomoći? Da li se oni smatraju evlijama koji mogu pomoći ljudima koji dove ili je nešto drugo posrijedi?

ODGVOOR: Posjećivanje mezarja, nazivanje selama i učenje dove umrlima je šerijatski utemeljeno i pohvalno djelo. Obilazak turbeta i učenje dova kod njih s nadom da će ukopani u njima pomoći, nema osnova u islamu. Pomoć se može tražiti samo od Allaha dž. š. Ko je evlija, a ko ne, zna samo Uzvišeni. Ljudi mogu samo nagađati i pretpostavljati.

na pitanje odgovorio: fetva-i-emin prof dr Enes Ljevaković

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

Ukoliko ste primijetili grešku u članku, OZNAČITE TEKST i nakon toga pritisnite tipke na tastaturi Ctrl+Enter.

NA VRH

Spelling error report

The following text will be sent to our editors: