Ramazan

O ti koji želiš dobro, približi se Allahu!

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

Prošla je, skoro, već jedna trećina mjeseca ramazana! Sve ono što smo uradili, bilo dobro ili loše, zapisano je i bit će nam predočeno na Sudnjem danu. Onaj ko je uradio dobro, neka zahvali Allahu koji mu je to omogućio, a onaj ko je uradio nešto drugo mimo dobra, neka krivi samog sebe i svoju nemarnost, i neka se pokaje svom Gospodaru, jer On je Milostiv i prima pokajanje.

Dragi moj brate i cijenjena sestro u vjeri! Ne očajavaj i ne predaji se! Neka su ti uvijek Allahove riječi na umu: “Reci: ‘O robovi Moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah će, sigurno, sve grijehe oprostiti; On, doista, mnogo prašta i On je milostiv!‘” (Prijevod značenja Ez-Zumer, 53.)

Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Onaj ko se trudi u postizanju dobra, biva mu to dato, a onaj ko se čuva od zla, biva zaštićen od njega!” (Darekutni, hadis hasen, Sahihu Džami`a, 2328, Albani) Odazovi se pozivu svoga Gospodara: “O ti koji želiš dobro, približi se (Allahu i Njegovoj pokornosti, sa dodatnim naporom u činjenju Njegovih ibadeta), a ti koji želiš zlo (koji želiš nepokornost), udalji se (ostavi nepokornost i vrati se Allahu, jer je došlo vrijeme za pokajanje i traženje oprosta)!” (Tirmizi, Ibn Madže, Ahmed, hadis hasen, Sahihu Džami`a, 759, Albani i Tuhvetu Ahvezi, Mubarekfuri)

I znaj, dragi moj brate i cijenjena sestro, da “Allah oslobađa određeni broj Svojih robova od Vatre svake noći” (Tirmizi, Ibn Madže, Ahmed, hadis hasen, Sahihu Džami`a, 759, Albani), pa budi i ti jedan od njih. Pred tobom su brojne neiskorištene prilike kojima ćeš popraviti prethodno učinjeno, a na jednu takvu priliku sugerira Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u svojim riječima: “Ko provede Lejletul-kadr, vjerujući i očekujući nagradu, bit će mu oprošteno prethodno učinjeno” (Buharija, 37, Muslim, 759.);

Onome ko provede Lejletul-kadr u ibadetu, vjerujući u njenu vrijednost i nadajući se onome što je kod Allaha, bit će oprošteni mali grijesi mimo velikih.” (Šerhu Muslim, Nevevi) Pred tobom je noć koju je naš Gospodar opisao na ovaj način: “Noć kadr bolja je od hiljadu mjeseci – meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake, sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane.” (Prijevod značenja El-Kadr, 3-5.)

Zato se potrudi u njoj i čini dobra djela, i uzmi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kao svog uzora. Plemeniti ashab Ebu Zerr, Allah bio sa njim zadovoljan, kazuje nam šta je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prakticirao činiti u zadnjih deset neparnih noći ramazana: “Postili smo ramazan sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, i on nije izlazio da klanja sa nama ništa u tom mjesecu sve dok nije nastupilo zadnjih sedam noći ramazana, pa je tu sedmu preostalu noć klanjao sa nama sve dok nije prošla trećina noći. A kada je nastupila šesta preostala noć, nije izašao da klanja sa nama. Kada je nastupila peta preostala noć, klanjao je sa nama sve dok nije prošla polovina noći.

Rekao sam mu: ‘O Allahov Poslaniče, kada bismo ostatak noći proveli klanjajući?’ Odgovorio mi je: ‘Ako čovjek klanja sa imamom sve dok ne završi klanjanje, upisat će mu se noćni namaz.’ Preostalu četvrtu noć nije klanjao sa nama, a kada je nastupila treća preostala noć, okupio je u mesdžidu svoju porodicu, žene i muškarce i klanjao je sa nama toliko dugo da smo se uplašili da nam ne prođe “felah”. Upitali su: ‘Šta je felah?’ Reče: ‘Sehur’, i nije klanjao sa nama ostatak ramazana.” (Ebu Davud, hadis sahih, Sahihu Ebu Davud, 1375. Albani)

Aiša, Allah bio sa njom zadovoljan, opisuje Poslanikove postupke u zadnjim danima ramazana: “Trudio bi se u zadnjih deset dana više nego u nekim drugim danima” (Muslim, 1175.); “Probdio bi noći i budio bi porodicu radi noćnog namaza, trudeći se iznad uobičajenog” (Muslim, 1174.)

Klanjao bi trećinu ili polovinu noći, ili je klanjao sa ashabima i svojom porodicom koji su se bojali da im ne prođe sehur” (Ebu Davud, Tirmizi, Ibn Madže, hadis sahih, Albani u knjizi Salatu teravih).

Uzadnjim ramazanskim noćima zamoli svoga Gospodara dovom na koju je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ukazao Aiši, Allah bio sa njom zadovoljan, a također i svom ummetu. Naime, Aiša ga je upitala: “Kada bih znala u kojoj je noći Lejletul-kadr, šta bih u njoj učila?”, a Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, joj odgovara: “Reci: ‘Gospodaru moj, zaista si Ti Onaj koji praštaš i voliš oprost, pa mi oprosti?” (Tirmizi, Ibn Madže, hadis sahih, Silsiletu Sahihe 3337. Albani)

I sam razlog nepoznavanja tačnog vremena Lejletul-kadra podstiče nas na činjenje dobrih djela kako bismo je, Allahovim dopustom, proveli u ibadetu i na taj način zadobili obećanu nagradu. Rekao je imam Begavi, rahimehullah, pojašnjavajući mudrost razilaženja u tačnom određivanju noći Lejletul-kadr: “Uopćeno, Allah je ostavio nejasnom ovu noć ovome ummetu, kako bismo se potrudili u ibadetu u noćima ramazana, želeći je doživjeti, kao što je skrio sat (čas) u petku u kojem se uslišava dova, kao što je skrio “srednji namaz” između pet namaza, Svoje najuzvišenije ime, Svoje zadovoljstvo sa pojedinim ibadetima kako bismo ih sve nastojali obavljati, Svoju ljutnju na određene grijehe kako bismo se svih njih klonili, kao što je skrio čas nastupanja Sudnjeg dana kako bismo se trudili u ibadetima plašeći se njegovog nastupanja.” (Tefsirul-Begavi)

Itikaf

Pokušaj se osamiti sa samim sobom i svojim Gospodarom, subhanehu ve te ‘ala. Osami se u itikafu i iskreno Mu se pokaj. Zatraži oprost za svoje grijehe: “Zaista je vaš Gospodar, tebareke ve te ‘ala, “stidljiv” i plemenit. Stidi se Svoga roba kada podigne svoje ruke prema Njemu da mu ih vrati prazne.” (Edu Davud, Ibn Madže, hadis hasen, Sahihu Džami`a, 2070, Albani)

Itikaf je bio Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, praksa, koju je upražnjavao u svakom ramazanu sve dok nije preselio svome Gospodaru. Osamljivao se sa samim sobom, radi Allaha, subhanehu ve te’ala, čineći različite oblike ibadeta. Prenosi se od Aiše, Allah bio sa njom zadovoljan, da je rekla: “Poslanik je ulazio u itikaf u zadnjih deset dana ramazana sve dok ga Allah nije usmrtio, zatim su poslije njegove smrti itikaf činile njegove supruge“. (Buharija, 2026, Muslim, 1171-5.)

Dok je u godini u kojoj je umro, neka je na njega Allahov mir i spas, proveo u itikafu dvadeset zadnjih dana ramazana.” (Buharija, 2044.

Sadekatul-fitr

U ramazanu postač ima priliku očistiti svoj post od pogreške i bezvrijednog govora davanjem sadakatul-fitra. U njemu je čišćenje za tijelo, hrana za miskina i saosjećanje sa siromahom. Propisao ga je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na velikog, malog, muško, žensko, roba i slobodnog. (Buharija, 1511.) Udjeljuje ga musliman za sebe i za one koje je dužan izdržavati, kao što su žena, djeca i rodbina, koja ima pravo na njegovo izdržavanje. Također, ukoliko je žena trudna, mustehab je dati sadekatul-fitr za to još nerođeno dijete.

Bajram

Nemoj lišiti samog sebe radosti velikog islamskog praznika, Ramazanskog bajrama… Nemoj da dozvoliš sebi a da se ne raduješ, kada se svi muslimani raduju na Bajram, zato što su proveli ramazan u pokornosti svome Gospodaru i što su se klonili grijeha, i što su “pohranili” dobra djela za Dan kada će sresti svoga Gospodara: “Postaču pripadaju dvije radosti: radost kada se iftari i radost kada sretne svoga Gospodara.” (Buharija, 7492.)

Zašto da učiniš dan radosti svih muslimana postača danom svoje žalosti za onim što te je prošlo od dobrih djela i zlatnih prilika za pokajanje i traženje oprosta. Muslimani se raduju i smiju, a ti tuguješ i plačeš za svojim grijesima i kaješ se u vrijeme kada ne koristi i kada je kasno. Uzdigni se!

Kreni snažnim i stabilnim stopama prema svome Gospodaru i Njegovom Džennetu čija je širina kao širina nebesa i Zemlje: “Nastojte da zaslužite oprost Gospodara svoga i Džennet prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje“. (Prijevod značenja Ali Imran, 133.), i: “Nadmećite se da u Gospodara svoga zaslužite oprost i Džennet, prostran koliko su nebo i Zemlja prostrani, i pripremljen za one koji u Allaha i poslanike Njegove vjeruju. To je Allahova blagodat koju će dati onome kome On hoće; a u Allaha je blagodat velika” (Prijevod značenja El-Hadid, 21.);

Nema boga, osim Tebe, hvaljen neka si! A ja sam se zaista ogriješio prema sebi! (Prijevod značenja El-Enbija, 87.)

Mr. Osman Smajlovic – Islamski casopis “El-Asr”

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

Ukoliko ste primijetili grešku u članku, OZNAČITE TEKST i nakon toga pritisnite tipke na tastaturi Ctrl+Enter.

NA VRH

Spelling error report

The following text will be sent to our editors: