Odgovori

Tri pitanja i odgovora

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

Ispravnost učenja sure El-Kehf petkom?

PITANJE: Es-selamu alejkum! Možete li mi pojasniti propis o učenju sure El-Kehf petkom? Naime, ja sam to prakticirao sve dok me nisu drugi zbunili govoreći mi da su svi hadisi o toj temi slabi, a onda opet kasnije čujem da nije tako. Možete li mi vi ovo pojasniti? Allah vas nagradio svakim dobrom!

ODGOVOR: Sura El-Kehf je jedna od sura čija je posebna odlika spomenuta u vjerodostojnom sunnetu. Imam Buharija naslovio je jedno poglavlje svoje hadiske zbirke riječima: “Poglavlje o vrijednosti sure El-Kehf“. U tom poglavlju naveo je predaju u kojoj se navodi da je El-Bera, radijallahu anhu, rekao: “Dok je jedan čovjek učio suru El-Kehf, a pored njega stajao je konj vezan s dva duga užeta, nad učačem se nadvi oblak koji se sve više i više približavao, što je uznemirilo konja i navelo ga na bijeg. Kada je svanulo, čovjek je otišao Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i obavijestio ga o tome, na što je Poslanik rekao: ‘To je smiraj koji se spustio s Kur’anom.'” (Buharija, br. 5011)

U vjerodostojnom sunnetu potvrđeno je da učenje sure El-Kehf, Allahovom dozvolom, štiti od Dedždžala. Ebu Derda, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko nauči deset ajeta s početka sure El-Kehf, bit će zaštićen od Dedždžala.” U drugom rivajetu spomenuto je: “…s kraja sure El-Kehf“. (Muslim, br. 809)

Također, postoje vjerodostojne predaje koje potvrđuju fadilet učenja cijele sure El-Kehf, međutim, u nekim od tih predaja spomenuto je da to učenje treba biti petkom ili uoči petka, a u drugima učenje nije vezano za određeni dan. Oko vjerodostojnosti predaja koje spominju petak hadiski eksperti imaju različita mišljenja, a najvjerodostojnije su sljedeće dvije predaje: Prenosi se od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, da je rekao: “Ko prouči suru El-Kehf noć uoči petka, bit će mu svjetlo između njega i Drevnog hrama (Kabe).” (Bilježi Ed-Darimi, br. 3407, Husejn Selim Esed ocijenio je ovu predaju vjerodostojnom iz riječi Ebu Seida)

U drugoj predaji spominje se da je Ebu Seid rekao da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: “Ko petkom prouči suru El-Kehf bit će mu svjetlost u vremenu između dva petka.” Bilježi El-Bejheki u El-Kubra, br. 5792, i Hakim, br. 3392, a Hakim je rekao: ”Ovaj hadis je vjerodostojnog seneda”, a Zehebi u svojim opaskama na Hakima istakao je slabost Nuajma ibn Hamada, jednog od prenosilaca ovog hadisa. Ibn Hadžer je hadis ocijenio dobrim i kazao: ”Ovo je najjača predaja o učenju sure El-Kehf petkom.” (Fejdul-Kadir, 6/257 ) Šejh Albani je hadis ocijeno vjerodostojnim u Sahihul-Džami, br. 6470, i El-Džamius-sagir, br. 11416.

El-Munziri potvrđuje vjerodostojnost predaja od Ebu Seida, radijallahu anhu, u kojima se fadilet učenja sure El-Kehf vezuje za petak i nakon što je naveo njene rivajete od kojih su neke merfu (iz riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem), a druge mevkuf (iz riječi Ebu Seida, radijallahu anhu), kaže: “U svim lancima prenosilaca ovih predaja, osim predaje kod Hakima, nalazi se ravija Ebu Hišam Jahja ibn Dinar er-Rumani, a on je kod većine hadiskih stručnjaka pouzdan.” (Et-Tergib vet-terhib, 1/297)

Mnogi hadiski eksperti, poput Nesaija preferiraju mevkuf predaju nad merfu, tj. da je ova predaja iz riječi Ebu Seida, a ne iz riječi Poslanika. (Telhisul-habir, 2/175) Iako je ova predaja iz riječi Ebu Seida, ona ostaje validna kao argument, jer ovakvo nešto ashab ne govori prema svom mišljenju, nego je to morao čuti od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

Nakon što je naveo neke od predaja koje ukazuju na fadilet učenja sure El-Kehf petkom, Ebul-Hasan ibnul-Irak el-Kinani rekao je: “Zabilježen je vjerodostojan hadis o zaštiti od Dedždžala učenjem dijela sure El-Kehf, bez ograničenja na dan džume, a bilježi ga Muslim od Ebu Derdaa. Sve što je spomenuto u hadisima mimo toga je neprihvatljivo, a Allah najbolje zna.” (Tenzihuš-šeri’a, 1/302) Ebu Ishak el-Huvejni, savremeni učenjak, također je preferirao slabost predaja u kojima se spominje petak.

Ipak, mnogi učenjaci potvrđuju pohvalu učenja sure El-Kehf petkom, od kojih su pored već spomenutih: El-Munziri i Ibn Hadžer, imam Šafija i Ibnul-Kajjim. Rekao je El-Munavi: “Pohvalno je učiti suru El-Kehf petkom ili uoči petka, kao što je to kazao imam Šafija.” (Fejdul-Kadir, 6/198)
Govoreći o posebnostima petka, Ibnul-Kajjim kaže: “Deseta posebnost: učenje sure El-Kehf u toku tog dana.” (Zadul-mead, 1/36) Uzvišeni Allah najbolje zna!

Odgovorio: Mr. Hakija Kanurić
___________________________________

S kim će žena biti u Džennetu?

PITANJE: Selam alejkum, poštovani! Zanima me da li će prva žena biti na onom svijetu sa prvim mužem, čak i ako su se razveli, a on dočekao smrt oženjen drugom ženom? Unaprijed hvala, da vas Allah nagradi!

ODGOVOR: Alejkumus-selam! Žene koje uđu u Džennet bit će sa svojim muževima ukoliko su i oni uvedeni u Džennet. Uzvišeni Allah kaže: “…njih čeka najljepše prebivalište, edenski vrtovi u koje će ući oni i roditelji njihovi i žene njihove i porod njihov…” (Er-Ra‘d, 22–23) Oni će zajedno sa svojim suprugama uživati u Džennetu: “Stanovnici Dženneta uživat će toga dana u blagodatima veseli i radosni, oni i žene njihove bit će u hladovini na ukrašenim divanima naslonjeni.” (Jā Sīn, 55–56)

Ukoliko se žena više puta udavala, bit će sa svojim zadnjim mužem. Prenosi se da je Muavija b. Ebu Sufjan zaprosio ženu koja se zvala Ummu Derda’, pa ga je ona odbila rekavši da je čula kako Ebu Derda’, njen muž koji je umro, prenosi od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Svaka žena čiji muž umre pa se ona, nakon njega, uda – bit će sa svojim zadnjim mužem (u Dženentu)”, dodajući na to: “A ja ne bih da te mijenjam sa Ebu Derda’om”, na šta joj je Muavija, r.a., odgovorio: “Onda posti, on (post) čuva!” (Taberani, Sahihul-Mu‘udžem el-Evsat, br. 3130, Šerhu Muškilil-Asar, br. 654, 2/121. Albani, El-Džamiis-sagir ve zijadetuhu, br. 4469)

Isto tako, od Huzejfe, r.a., prenosi se da je rekao svojoj supruzi: “Ako želiš da budeš moja supruga u Džennetu, nemoj se poslije mene udavati, jer, uistinu, žena će u Džennetu biti sa svojim zadnjim mužem sa dunjaluka. Zbog toga je Allah, dž.š., zabranio Poslanikovim, sallallahu alejhi ve sellem, suprugama da se udaju poslije njega jer će one biti njegove supruge u Džennetu.” (Bejheki, Sahih Es-Sunenul-kubra, br. 13803, Šerhu Muškilil-Asar, br. 654, 2/121)

Postoji i mišljenje da će na ahiretu žena pripasti čovjeku koji se najljepše ophodio prema njoj na dunjaluku, shodno predaji koju prenosi majka pravovjernih Ummu Habiba, Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, supruga, koja je pitala Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Žena koja je imala dva muža na dunjaluku, pa su joj oba umrla, i na kraju se svi nađu u Džennetu – kojem će pripasti, prvom ili drugom?” Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: “Pripast će onome koji se najljepše ophodio prema njoj. Ummu Habiba, zaista lijepo ponašanje kupi dunjalučke i ahiretske nagrade!” (Bezzar, Musned, br. 6631)

Imam Kilabazi, rhm., islamski učenjak i pobožnjak, kaže: “Moguće je da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kod svoje supruge primijetio njenu želju da bude sa njim u Džennetu, kao što je sa njim bila na dunjaluku, jer hadis govori o Ummu Habibi i ona je ta koja postavlja pitanje i koja je imala već jednog muža prije Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa joj je on odgovorio: ‘Pripast će onome koji se najljepše ophodio prema njoj’ – a ko je ljepšeg ahlaka od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem!” (Vidjeti: Kilabazi, Me‘anijel-ahbar, 1/341)

Imam Munavi, rhm., kaže: “Nakon uzimanja u obzir svih hadisa, može se zaključiti to da će žena pripasti zadnjem mužu s kojim je bila u braku – ako svi budu isti po ahlaku i ponašanju, u suprotnom, izabrat će čovjeka koji je bio boljeg ahlaka i ponašanja, a Allah, dž.š., najbolje zna!” (Vidjeti: Fejdul-Kadir, 3/195)

U svakom slučaju, najvažnije je zaslužiti Allahovu, dž.š., milost i ući u Džennet, a Allah, dž.š., sigurno, nikome neće nepravdu učiniti. Treba znati da će čovjek drugačije razmišljati na ahiretu u odnosu na svoje razmišljanje na dunjaluku. Mnoge stvari koje su bitne na dunjaluku, na ahiretu će biti potpuno prevaziđene, jer od onoga što ima na ahiretu, na dunjaluku imaju samo imena i ništa više.

Odgovorio: Sead ef. Jasavić, prof. fikha
___________________________________

Namaz u širokim hlačama

PITANJE: Da li je ispravan namaz obavljen u širokim hlačama i sa tunikom do koljena? Idem u školu i često dođem u situaciju da negdje moram klanjati, a nemam odgovarajuću haljinu.

ODGOVOR: Široke hlače pokrivaju tijelo i prema tome namaz u njima je ispravan (pogledati: Ibn Kudame, El-Mugni, 1/651), međutim, takav način odijevanja i izlazak pred muškarce, koji nisu mahremi, u sličnoj odjeći nije poznat u tradicionalnoj praksi muslimanki. Rekao je Uzvišeni Allah: “O Vjerovjesniče, reci ženama svojim, i kćerima svojim, i ženama vjernika neka spuste haljine svoje niza se. Tako će se najlakše prepoznati pa neće napastvovane biti. A Allah prašta i samilostan je.” (Prijevod značenja El-Ahzab, 59.)

Odgovorio: mr. Hakija Kanurić

www.minber.ba

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

Ukoliko pronađete gramatičku grešku, možete je prijaviti tako što ćete pritisnuti Ctrl+Enter.

NA VRH

Prijava gramaticke greke

Slijedeci tekst ce biti poslat administratorima stranice: