Zar lijek za neznanje nije pitanje?

Ibn Šihab je rekao: “Znanje je riznica, a ključ te riznice je pitanje!”

Ata’ b. Ebi Rebah je rekao: “Čuo sam Ibn Abbasa, radijallahu anhu, kako priča o nekom čovjeku iz vremena Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji je zadobio ranu na glavi, a nakon toga snašao ga je dženabet. Naređeno mu je da se okupa, nakon čega je dobio groznicu i umro. Vijest o tome doprla je do Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji je rekao: “Ubili su ga, Allah ih ubio! Zar lijek za neznanje nije pitanje!”

Aiša, radijallahu anha, rekla je: “Predivne li su žene ensarijke! Stid ih nije spriječio da pitaju o svojoj vjeri i poduče se njoj.”

Upitan je El-Asme’i: “Čime si postigao to što si postigao?” Odgovorio je: “Mnogobrojnim pitanjima i grabljenjem izgubljene mudrosti.”

El-Ferzdek je rekao: “Zašto me ne obavijestite ljudi, samo sam pitao, a onaj koji o znanju pita i saznat će…”

Abdullah ibn Mesud, radijallahu anhu je rekao: “Povećanje znanja jeste žudnja i priželjkivanje istog, dok je uspinjanje u znanju – pitanje. Zato, poduči se onome što ne znaš i radi po onome što znaš.“

Ibn Abdillberr je izrecitovao pojedinim prethodnicima:
“Ako budeš u nekoj zemlji neznalicaa znanje budeš tražio, upitaj.
Doista je pitanje lijek neznanjukao što je rečeno u prvom primjeru.”

Umejje b. Ebi es-Salt je rekao:
“Nemoj da te pretjerivanje odvrati od čekanja
velike strpljivosti, niti da te odvede požurivanje.
Ponekad pitanje čovjeku poveća iskustvo
i odmori ga od vijesti onoga koji ih donosi.”

Sabik je rekao:
“Nije isti onaj koji zna i ima bogobojaznost kao onaj koji je ne
poznaje, niti onaj koji vidi poput slijepca, koji vida nema.
Zato upitaj ljude o onome što ne znaš,
ponekad vijest otklanja sljepilo.”

Ibn Šihab je rekao: “Doista, znanje su riznice koje se otvaraju pitanjem.”

El-Halil je govorio: “Nauke su katanci, a pitanja su njihovi ključevi.”

El-Asme’i bi citirao: “Lijek sljepila je često zapitkivanje, a potpuno sljepilo je duga šutnja na neznanju.”

Sabik el-Berberi je rekao:
“Znanje je lijek kada ga zatraži onaj koji ga ne poznaje,
s lijekom, makar i starim, savladava se bolest.”

Drugi je rekao:
“Ako ne budeš znao i ne budeš pitao onoga ko zna, pa kako ćeš onda znati?”

Prenosi se od El-Halila b. Ahmeda, rahmetullahi alejhi, da je rekao: “Ako ne budeš podučavao ljude zbog nagrade, podučavaj ih da bi njihovim podučavanjem proširio i učvrstio svoje znanje, i ne strahuj od postavljenih pitanja. Doista, ona te upozoravaju na znanje koje ti ne poznaješ.”

Vehb b. Munebbih i Sulejman b. Jesar rekli su: “Dobro pitanje je pola znanja, a blagost je pola života.”

Muhammed b. Ma’n prenosi da mu je Abdul-Aziz b. Omer b. Abdul-Aziz rekao: “Nema stvari o kojoj nisam upoznat, osim stvari za koje sam se stidio da pitam. Ostario sam i još uvijek ih ne poznajem.”

Ikrime prenosi da mu je Alija, radijallahu anhu, rekao: “Zapamtite pet stvari, da uzjašete deve i potražite ih, iscrpili biste se prije nego što biste ih pronašli: rob se ne boji osim za svoj grijeh i ne nada se nikome osim svome Gospodaru, neznalica se ne stidi da pita, niti se učeni stidi da, kada nešto ne bude znao, kaže: Allah najbolje zna, i strpljenje je na takvom stupnju vjerovanja kao i na kakvom je stupnju i glava u tijelu, pa kao što nema dobra u tijelu bez glave, tako nema ni vjere onaj koji nema strpljenja.”