Odgovori

Četiri nova pitanja i odgovora

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

1. Obaveznost održavanja rodbinskih veza

PITANJE: Selam alejkum! Imam jedno pitanje o rodbinskim vezama i nadam se da ćete mi, uz Allahovu, s.v.t., pomoć, dati ispravan odgovor. Naime, moji odnosi sa rodbinom nisu baš u skladu sa Allahovim zakonom. Ne obilazimo se, ne održavamo veze i nismo nešto bliski. Mene zanima…

sa kim sam tačno dužan održavati rodbinske veze i dokle ide ta obaveza, te u čemu se ona sastoji? Moram malo ići i u detalje pa vam konkretno opisati svoju situaciju. Sa očeve strane imam nenu i djeda, amidže, tetke i njihovu djecu. Sa njima nisam ni u kakvoj svađi, čujemo se redovno (žive u drugom gradu) i vidimo se po mogućnosti. Ne odbijamo kontaktirati jedni sa drugim i imamo dobre odnose, doduše, ne posjećujemo se baš često – sa tetkom koja živi nekih stotinjak kilometara od mene nisam se vidio duže vrijeme – ne namjerno, nego su obaveze takve da se jednostavno nismo vidjeli. Uvijek se možemo obratiti jedni drugima i zatražiti pomoć, ukoliko bi to bilo potrebno.

Sa majčine strane imam daidže, tetku i njihovu djecu. Sa njima imam nekih problema i nismo u najljepšim odnosima. Niko od njih ne klanja, ne poste, piju alkohol i ne žele održavati rodbinske veze. Ja ne izbjegavam nikoga od njih i ne bih ih nikad vratio ukoliko odluče da me posjete, ali ne želim i ne volim ni da ih viđam zbog njihovih grijeha, ponašanja i bježanja od Allaha, s.v.t. Pokušavao sam duže vremena da utječem na njih, pa sam npr. stalno provodio vrijeme sa daidžinim sinom i pozivao ga na namaz, naučio ga klanjati (objasnio mu kako da klanja), ali ništa nije dalo rezultate, pa smo u međuvremenu i izgubili kontakt.

Ima tu dosta drugih detalja, možda sam ja i pristrasan pa mislim da nije do mene, ali tako mi Allaha, s.v.t., nisam svojim djelima izazvao takav njihov odnos, nego oni nisu vjernici, ismijavaju mu’mine, ne vode brigu o Allahu i Njegovim granicama i to je, po mom mišljenju, uzrok takvih naših odnosa.

Mene zanima sljedeće: S kim sam od rodbine dužan održavati vezu i u čemu bi se ta rodbinska veza trebala sastojati (da li se i koliko često moramo posjećivati – tj. koliko ja trebam ići njima, jer oni sigurno neće uzvratiti posjetu, da li je dovoljan samo kontakt telefonom ili da se selamimo kad se vidimo)? Sigurno je da oni neće uzvratiti moje posjete i dokle bih ja trebao biti “budala” i ići njima, posjećivati ih i sl.

Ne želim biti grješan zbog kidanja rodbinskih veza i spreman sam, makar i tjerajući samog sebe, da sa svima njima održavam minimum veza. Često razmišljam o ovom svom problemu i znam da nemam opravdanja za kidanje rodbinskih veza i da je to veliki grijeh. Da vas Allah, s.v.t., nagradi za vaš trud i olakša vam dalje djelovanje!

ODGOVOR:

Uvaženi brate u vjeri, mjesto rodbinske veze u islamu je veliko i siguran sam da su kur’ansko-hadiski argumenti koji govore o tome vama poznati, u protivnom vi se ne biste toliko trudili. Jedan od tih dokaza jesu i riječi Allahovog Poslanika: ”U Džennet neće ući onaj koji kida rodbinsku vezu.” (Buhari i Muslim, muttefekun alejhi, od Džubejra ibn Mu’tima, r.a.)

Na osnovu ovog i mnogih drugih argumenata, islamski učenjaci su zauzeli jednoglasan stav u pogledu obaveznosti čuvanja rodbinske veze i zabrane kidanja rodbinskih veza, ali su nakon toga zauzeli oprečne stavove u pogledu odrednice ko potpada pod taj pojam. Uzimajući u obzir da je to jedno od pitanja koja se veoma često postavljaju, kao i da je spomenuto pitanje predmet interesovanja mnogih muslimana, odgovorit ćemo na njega u jednoj detaljnijoj formi.

U vašem pitanju ima mnogo potpitanja, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na dva najbitnija: ko su rođaci koje je obaveza obilaziti i u čemu se ogleda čuvanje rodbinske veze.

Što se tiče pitanja ko su rođaci koje je čovjek obavezan da obilazi, u pogledu tog pitanja ne možemo naći jasan dokaz u vjeri koji to precizira, nakon što nalazimo mnoge argumente koji potvrđuju obaveznost čuvanja rodbinskih veza.

To je bio razlog da su učenjaci u pogledu tog pitanja zauzeli oprečne stavove. Jedan od učenjaka današnjeg doba Abdullah ibn Salih el-Fevzan u svom čuvenom djelu ”Minhatul-Allam”, komentirajući hadise o rodbinskoj vezi, spomenuo je dataljno to pitanje, pa ćemo ga mi ovdje prenijeti u sažetoj formi:

“Jedan dio učenjaka smatrao je obaveznim čuvanje rodbinskih veza sa osobama koje su sa čovjekom u mahremskoj vezi, a u pogledu žene, to su sve osobe s kojima ona trajno ne može da stupi u bračnu vezu. Kada je u pitanju muškarac, propis je isti, a granica se određuje tako da se pretpostavi da je muškarac žena, i svi oni s kojima trajno ne bi mogao da stupi u bračnu vezu potpadaju pod spomenuti pojam. Ovaj stav su preferirali učenjaci hanefijske pravne škole i jedan dio učenjaka malikijske pravne škole.

Dokaz kojim su argumentirali svoj stav su riječi Allahovog Poslanika: ”Nije dozvoljeno da (muškarac) istovremeno oženi ženu i njenu tetku, sa majčine i očeve strane.” (Buhari i Muslim, muttefekun alejhi, od Ebu Hurejre, r.a.) Vjera zabranjuje istovremeni brak sa ženom i njenom tetkom, bez obzira majčinom ili očevom, kako to ne bi uzrokovalo kidanje rodbinske veze, a čije je čuvanje naređeno u mnogim hadisima. To nam indirektno ukazuje da se obaveza čuvanja rodbinske veze ne odnosi na one s kojima čovjek nije u mahremskoj vezi.

Drugi su, pak, smatrali da je obaveza čuvati rodbinsku vezu sa onima koji su čovjekovi šerijatski nasljednici, dok to nije obaveza sa onima koji to nisu. Ovaj stav su preferirali neki učenjaci malikijske pravne škole, kao što su Kadi Ijad, imam Nevevi i drugi. Dokaz kojim su argumentirali svoj stav su riječi Allahovog Poslanika koji je, kada je upitan ko je najprioritetniji da se prema njemu lijepo ponaša, kazao: ”Tvoja majka, potom tvoja majka, potom tvoja majka, potom tvoj otac, a potom bliži pa bliži.” (Buharija i Muslim, od Ebu Hurejre, r.a.)

Dokazivanje ovim hadisom je diskutabilno i to se manifestira kroz dva pokazatelja: Ovaj hadis svojom vanjštinom ne ukazuje na stav koji su oni zauzeli, već jasno ukazuje da se to odnosi na bliže pa bliže.

S druge strane, ako bismo prihvatili stav da je obaveza čuvati rodbinsku vezu samo sa onima koji su čovjekovi šerijatski nasljednici, to bi značilo da nije obaveza čuvati rodbinsku vezu sa daidžama i majčinim tetkama, a Allahov Poslanik je kazao: ”Majčina sestra (tetka) je na stepenu majke.” (Buharija, od Beraa ibn Aziba, r.a.)

Treća skupina učenjaka smatrala je da je čovjeku obaveza da čuva rodbinsku vezu sa svim rođacima, bez obzira bili nasljednici ili ne, bili u mahremskoj vezi sa čovjekom ili ne. Ovaj stav je zabilježen kao jedno mišljenje u hanefijskom mezhebu, stav malikijske pravne škole, stav šafijske pravne škole, a Ibn Muflih je spomenuo da je i imam Ahmed zastupao taj stav. Oni su svoj stav argumentirali općenitošću argumenata koji podstiču i naređuju čuvanje rodbinske veze.

Od svih spomenutih mišljenja i njihovih dokaza, šejh je preferirao prvo mišljenje – da se čuvanje rodbinske veze odnosi na one koji su u mahremskoj vezi sa čovjekom, dok je pohvalno održavati rodbinsku vezu sa onima koji sa čovjekom nisu u mahremskoj vezi. Jedan od veoma jakih dokaza koji potvrđuju ispravnost ovog stava jeste i činjenica da je vjera strogo zabranila osamljivanje sa ženama s kojima čovjek nije u mahremskoj vezi, a održavanje i čuvanje rodbinske veze znači i njihovo posjećivanje i obilaženje, što je u jasnoj koliziji sa spomenutim propisom, jer posjeta i obilazak nerijetko nose sa sobom osamljivanje sa osobom koju čovjek obilazi.

Nakon što smo odgovorili na stav onih koji su smatrali da se čuvanje rodbinske veze odnosi na one koji su čovjekovi šerijatski nasljednici, ostaje da odgovorimo na stav onih koji su kazali da se čuvanje rodbinske veze obavezno odnosi na sve rođake.

Mislim da je za slabost ovog mišljenja dovoljan dokaz što je u tome veliko opterećenje za vjernika, jer neograničavanje ovog pitanja nosi sa sobom teškoću koju ne zna niko osim Allaha. To što smo kazali da se obaveznost čuvanja rodbinske veze odnosi na one koji su u mahremskoj vezi sa čovjekom, nikako ne znači da treba zapostaviti one koji to nisu, već je pitanje da li je to obaveza ili ne.

(Rezimirano, uz određene dodatke od autora teksta, iz knjige ”Minhatul-Allam fi šerhi Bulugil-meram”, 10 tom, str. 85-87)

Što se tiče načina i metoda putem kojih se izražava održavanje rodbinske veze, ono se u osnovi vraća običaju jednog naroda. Generalno gledajući, posjeta rodbini je jedan od najrasprostranjenijih načina čuvanja rodbinske veze, ali nije jedini način. Onda kada je čovjek u materijalnoj mogućnosti, ali i onda kada mu to dozvoljava prostorna udaljenost, on će održavanje rodbinske veze izražavati povremenim obilaskom rodbine.

U protivnom, telefonski pozivi, slanje SMS poruke, briga o njima, zauzimanje za njih, branjenje njihove časti, udjeljivanje poklona, njihovo spominjanje po hajru, ukazivanje na ono što je dobro i odvraćanje rodbine od onoga što je neispravno, samo su neki od načina kako čovjek može i bez posjete da čuva rodbinsku vezu.

A što se tiče toga do kada ti trebaš da budeš ”takav” i da njih obilaziš, a oni tebe ne obilaze, odgovor je – do onog momenta dok želiš Allahovo zadovoljstvo. Ako se ti spustiš na njihov nivo i prestaneš obilaziti rodbinu, pa gdje je onda razlika između prakticiranja islama i pukog pripisivanja islamu.

Od Ebu Hurejre, r.a., prenosi se da je Allahovom Poslaniku došao neki čovjek i kazao: ”Allahov Poslaniče, ja imam rodbinu sa kojom održavam rodbinsku vezu, a oni tu vezu kidaju, ja lijepo postupam prema njima, a oni se prema meni loše odnose. Ja s njima blago postupam, a oni prema meni grubo.” Na to je Allahov Poslanik kazao: ”Ako je tako kao što kažeš, to je onda kao da ih hraniš žeravicom i sve dok god budeš tako postupao, neprestano ćeš (protiv njih) imati pomagača izravno od Uzvišenog Allaha.” (Muslim) A Allah najbolje zna!

Elvedin Pezić, prof.
_______________________________________________

2. Da li je čovjek koji je u dugovima obavezan zaklati kurban

PITANJE:

Da li sam dužan, odnosno da li smo ja i moja porodica dužni zaklati kurban, iako se nalazimo u dugovima?

ODGOVOR:

Islamski učenjaci imaju dva mišljenja po pitanju propisa klanja kurbana:

Prvo mišljenje: Klanje kurbana je potvrđeni sunnet – i to je mišljenje džumhur uleme (većine uleme).

Dokazi: “Kada neko od vas vidi mlađak mjeseca zul-hidždže i htjedne klati kurban, neka ne dira svoju kosu i nokte.’’ “Tri stvari su faraid, s tim da su dobrovoljne: kurban, vitr-namaz i duha-namaz.’’

Ebu Bekr i Omer, Allah bio zadovoljan njima, nisu klali kurban bojeći se da se ne pomisli da je vadžib – stroga obaveza. Također veliki dio onih koji ne smatraju da je kurban vadžib, smatraju da je pokuđeno da ga ostavi onaj koji je u mogućnosti da to učini.

Drugo mišljenje: Klanje kurbana je vadžib – stroga obaveza, što je mišljenje hanefija, imama Evzaija i Lejsa kao i jedna predaja od imama Ahmeda, Allah bio zadovoljan njima.

Dokazi: “Ko bude u mogućnosti da zakolje kurban, ali to ne učini, neka se ne približava našem mesdžidu.O ljudi! Obaveza je na svakoj kući da zakolje kurban i atire (kurban koji se klao u mjesecu redžebu).’’ Moglo bi se reći da je mišljenje džumhur – većine uleme, da je kurban potvrđeni sunnet – ispravnije, s tim da bi kurban trebao da zakolje onaj koji je to u mogućnosti, kako ga ne bi mimoišla velika nagrada kurbana.

Što se tiče dužnika, može se reći sljedeće:

Kurban je sunnet i u tom slučaju dužnik uopće nije dužan da zakolje kurban. S obzirom na to da je vraćanje duga vadžib – stroga obaveza, treba mu dati prednost nad sunnetom. Dug je jedno od prava Allahovih robova – ljudi i u ovom slučaju treba dati prednost pravima ljudi, jer dug predstavlja veliku opasnost za čovjeka zato što se ne oprašta ni šehidu.

Čak i učenjaci koji smatraju da je klanje kurbana vadžib, drže da je to obaveza onome ko je to u mogućnosti, a dužnik to nije u mogućnosti. Ukoliko je dug dugoročan, a osoba zna da može zaklati kurban i platiti dug kada dođe vrijeme plaćanja, onda može zaklati kurban. Allah najbolje zna!

Mr. Osman Smajlović
_____________________________________________

3. Da li trudnoću do 4-og mjeseca treba tajiti

PITANJE:

Es-selamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuh…..jedna mi je sestra rekla da kada zena ostane u drugom stanju da netreba da govori nikome da je trudna do 4 mjeseca trudnoce jer je to po sunnetu pa bih vas molila ako mi mozete to pojasniti. Es-selamu alejkum

ODGOVOR:

We alejkumu Selam we rahmetullahi we berekatuhu.

Osnova je, poštovana sestro, da onaj koji naređuje ili zabranjuje, podstiče ili kudi, donese dokaz za spomenuto. Sestra koja vam je zabranila dotični postupak trebala bi da spomene dokaz koji govori o zabrani istog.Meni nije poznato za zabranu takvog nečega, naročito ako je to radost za samu majku i njenu bližnju porodicu, kada je preporučeno obveseliti ih i upoznati sa radosnom viješću. A Uzvišeni Allah najbolje zna!

Sva hvala pripada samo Allahu, neka je salavat i selam na Allahova Poslanika, na njegovu časnu porodicu i sve njegove ashabe! Wes Selamu alejkum we rahmetullahi we berekatuhu

Hajrudin Tahir Ahmetović, prof.
_________________________________________________

4. Uzimanje studentskog beskamatnog kredita

PITANJE:

Selam alejkum! Zanima me vaš stav o uzimanju studentskih kredita. Ja sam obaviještena da je to beskamatni kredit, i da ukoliko student ima dobar prosjek ocjena, nema potrebe čak ni da ga vraća, ali bih voljela da čujem stav učenih. Allah vas nagradio!

ODGOVOR:

Uvažena sestro u vjeri, vama je obaveza da provjerite da li je to doista beskamatni kredit. Ako se uistinu radi o beskamatnom kreditu, onda ne postoji nikakva zapreka da onaj ko ima potrebu i koji ispunjava uvjete postavljene od onoga ko odobrava taj kredit – uzme takav kredit. Ako se desi da onaj ko je odobrio takav beskamatni kredit, zbog dobrog prosjeka ili nekog drugog razloga, oslobodi dužnika od vraćanja duga, to je također dozvoljeno.

Napomena: Savjetujem vam da budete pažljivi kada budete provjeravali o kakvom kreditu se radi. Živimo u vremenu kada mnogi pojedinci i institucije izbjegavaju kamatu nazvati njenim imenom, već je nazivaju drugim nazivima, a u osnovi to je jedna te ista stvar. Islam ne gleda u imena i termine, već gleda u stvarnost. A Allah najbolje zna!

Pezić Elvedin, prof.

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

Ukoliko ste primijetili grešku u članku, OZNAČITE TEKST i nakon toga pritisnite tipke na tastaturi Ctrl+Enter.

NA VRH

Spelling error report

The following text will be sent to our editors: