Odgovori

Tri pitanja i odgovora

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

Duha i ikindija-namaz

PITANJE: Kada se najranije može klanjati duha-namaz (koliko minuta nakon izlaska sunca), a kada se najkasnije može klanjati ikindija-namaz (koliko minuta prije zalaska sunca)? Allah Vas nagradio svakim dobrom!

ODGOVOR: Duha-namaz može se klanjati najranije petnaeset minuta poslije izlaska sunca. Ovaj namaz je odlika iskrenih Allahovih robova. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Duha-namaz redovno obavlja samo onaj ko je Allahu odan; to i jest namaz Gospodaru odanih robova” (Ibn Huzejma i el-Hakim. Šejh el-Albani je ovaj hadis uvrstio u prihvatljiva predanja.) Duha-namaz može se klanjati deset minuta do nastupanja podne-namaza. A ikindijski namaz, prema mišljenju koje se preferira, mora se klanjati prije nego što se sunce uvelike približi zapadu (otprilike pola sata prije njegova zalaska). Otad pa do sunčeva zalaska jest vrijeme ikindijskog namaza za one koji nikako nisu mogli namaz obaviti ranije, kao, naprimjer, za onog koji je prespavao, za hirurga koji je imao zahvat pa nije mogao klanjati…

Prema ovom utemeljenom mišljenju, onaj ko namjerno i bez opravdanja odgodi ikindija-namaz pa ga klanja pet ili deset ili petnaest minuta prije sunčeva zalaska, nije ispravno postupio i može se čak smatrati da je grešan. Ikidnija-namaz je srednji namaz, i treba o njemu voditi računa. U “es-Sahihu” stoji predanje da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, ikindija-namaz klanjao onda kad se u sunce nije moglo gledati, to jest, u prvom namaskom vremenu. A Allah najbolje zna.
____________________________________

Iskup za zakletvu

PITANJE:Zakleo sam se da ću odgovarati jedan predmet i, kad sam se javio profesoru da odgovaram, nije mi dozvolio. Jesam li dužan postiti tri dana da se iskupim za zakletvu?

ODGOVOR: Ako se čovjek zakleo da će odgovarati određenu lekciju podrazumijevajući time da će se dobrovoljno javiti, on je svoju zakletvu ispunio. A ako je pak pod zakletvom podrazumijevao da će odista odgovarati određenu lekciju, to jest, ponuditi profesoru odgovore na postavljena pitanja, ali mu profesor to nije dozvolio, ni tada, prema mišljenju šejha Ibn Usejmina, nije prekršio zakletvu, osim što mora izvršiti ono za šta se zakleo, i to čim mu se pruži prva prilika; ako to ne izvrši, prekršio je zakletvu i mora se iskupiti.

Neki ljudi griješe kad je posrijedi iskup za prekršenu zakletvu, pa kažu: “Prekrišio sam zakletvu i moram postiti tri dana!” Evo objašnjenja: iskup za zakletvu predviđen je časnim Kur’anom: “…otkup za prekršenu zakletvu je: da deset siromaha običnom hranom kojom hranite čeljad svoju nahranite, ili da ih odjenete, ili da roba ropstva oslobodite. A onaj ko ne bude mogao – neka tri dana posti. Tako se za zakletve vaše otkupljujte kada se zakunete; a o zakletvama svojim brinite se!” (el-Maida, 89). Dakle, čovjek koji se mora iskupiti za prekršenu zakletvu, prvo mora nahraniti deset siromaha (pripremiti im po jedan obrok), ili odjenuti deset siromaha, ili roba ropstva osloboditi. A ako ne može učiniti nijednu od ove tri stvari, tek tada je dozvoljeno da posti tri dana, čime će se iskupiti.

Treba znati da onaj ko posti tri dana, a ne postupi prema ovom redoslijedu iako je kadar i imućan, nije svoju zakletvu otkupio. Njegov se post smatra nafilom, a obaveznost otkupa zakletve ostaje. A neznanje ovdje nije opravdanje. Onaj ko ne zna šta je šerijatski propis u ovakvim situacijama pa pogrešno postupi, nema grijeha, ali svoju grešku mora ispraviti. To jest, ako pretpostavimo da postoji imućan čovjek koji nije znao za redoslijed u otkupu za zakletvu pa posti tri dana (misleći da je to dovoljno), dužan je učiniti novi iskup nahranivši deset siromaha ili ih odjenuvši.

Na kraju, ko čovjeka tjera da sebi otežava život. Istinu je rekao onaj ko je kazao da čovjeku niko, kao on, ne može naprtiti tolike teškoće u životu. Jedni se zaklinju da će činiti dobro, drugi se zaklinju da neće činiti zlo, treći se zavjetuju Allahu stavljajući sebi u obavezu ono što im On nije obavezom učinio… Plemenita braćo i čestite sestre, Allah, džellešanuhu, nije nam naredio da se zaklinjemo, ali jest naredio da vodimo brigu o svojim zakletvama i da se, ako ih prekršimo, iskupimo onako kako to On zahtijeva. K tome, često zaklinjanje dovodi do omalovažavanja Božijeg imena i skrnavljenja svetosti zakletve u islamu. Zato, neka čovjek, prije nego što se zakune, razmisli o posljedicama svojih riječi. A Allah najbolje zna, On je pokrovitelj uspjeha na oba svijeta.
__________________________________

Rad u firmi koja posluje uz kamtu

PITANJE: Zanima me je li dozvoljeno obračunavati kamatu i je li proklet onaj čovjek koji to čini?

ODGOVOR: Svevišnji je Allah rekao: “Oni koji se kamatom bave dići će se kao što će se dići onaj koga je dodirom šejtan izbezumio, zato što su govorili: ‘Kamata je isto što i trgovina.’ A Allah je dopustio trgovinu, a zabranio kamatu. Onome do koga dopre pouka Gospodara njegovog – pa se okani, njegovo je ono što je prije stekao, njegov će slučaj Allah rješavati; a oni koji opet to učine – bit će stanovnici Džehennema, u njemu će vječno ostati. Allah uništava kamatu, a unapređuje milosrđa. Allah ne voli nijednog nevjernika, grešnika.” (El-Bekara, 275-276)

O vjernici, bojte se Allaha i od ostatka kamate odustanite, ako ste pravi vjernici. Ako ne učinite, eto vam onda, neka znate – rata od Allaha i Poslanika Njegovog! A ako se pokajete, ostat će vam glavnice imetaka vaših, nećete nikoga oštetiti, niti ćete oštećeni biti.” (El-Bekara, 278-279)

O vjernici, bezdušni zelenaši ne budite, i Allaha se bojte, jer ćete tako postići ono što želite, i čuvajte se vatre za nevjernike pripremljene…” (Alu Imran, 130-131)

El-Buhari i Muslim zabilježili su preko Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, govorio: “Sustežite se od sedam pogubnih grijeha!” Ashabi upitaše: “Allahov Poslaniče, koji su to grijesi?” On odgovori: “Pripisivanje Allahu saučesnika, sihr, ubistvo nedužne osobe, osim kad pravda zahtijeva, poslovanje uz kamatu, uzimanje jetimskog imetka, bježanje s bojnog polja i potvora čestitih nevinih vjernica.

Imam el-Buhari zabilježio je da je Semura b. Džundub, radijallahu anhu, pripovijedao da im je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ispričao sljedeće: “Sinoć sam sanjao da su me dva čovjeka odvela u Svetu zemlju. Zaputili smo se i došli do rijeke od krvi u kojoj je stajao neki čovjek, a u sredini rijeke bio je čovjek ispred koga je bilo kamenje. Kad god bi onaj što je bio u rijeci htio izaći, drugi bi ga pogodio kamenom u usta i vratio ga gdje je bio, i to bi se ponavljalo. Upitao sam: ‘Ko je onaj čovjek?’, pa mi je onaj što je bio u rijeci odgovorio: ‘To je čovjek koji posluje uz kamatu.’”

Muslim je zabilježio sljedeće Džabirove, radijallahu anhu, riječi: “Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, prokleo je onoga ko posluje uz kamatu, onoga ko mu u tome pomaže, zapisničara i svjedoke. I rekao je: ‘Svi oni snose isti grijeh.’”

Imam et-Taberani zabilježio je da je el-Bera b. Azib, radijallahu anhu, prenio je sljedeće Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi upozorenja: “Kamata ima sedamdeset i dva ogranka, najmanji je ogranak ravan bludu s vlastitom majkom, a najveći vid kamate jeste skrnavljenje časti drugog muslimana.

Ebu Davud je zabilježio da je Ibn Mesud, radijallahu anhu, izjavio: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prokleo je onoga ko posluje uz kamatu, onoga ko mu u tome pomaže, onoga ko joj svjedoči i ko vodi evidenciju o njoj.”

Imam eš-Ševkani, 5/297, zapisao je: “…navedeni hadisi ukazuju na to da se kamata ubraja u najveće grijehe, tim prije jer je grijehom ravna bludu, najvećem i najodvratnijem grijehu. Štaviše, kamata je od bluda veći grijeh za trideset i šest puta, ogavnost poslovanje uz kamatu prelazi sve granice. A još je veći grijeh od svega toga skrnavljenje časti drugog muslimana, to je, po islamu, najveći oblik kamate. Možda će čovjek nekada izgovoriti riječ u kojoj neće osjetiti slast, niti će se pomoću nje obogatiti, niti će steći ugled, ali će učiniti veći grijeh nego da je počinio blud trideset i šest puta, a pametan se čovjek nastoji sačuvati takvih ponora…”

Rukovodimo se navedenim ajetima i hadisima, da bismo izbjegli Allahovu srdžbu koja će neizostavno stići sve one koji posluju uz kamatu. I znajmo da ćemo biti pitani jesmo li svoje porodice hranili halal-imetkom. A Allah najbolje zna, On je zaštitnik vjernikâ.

Odgovorio: Abdurrahman Kuduzović, prof.

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

Ukoliko pronađete gramatičku grešku, možete je prijaviti tako što ćete pritisnuti Ctrl+Enter.

NA VRH

Prijava gramaticke greke

Slijedeci tekst ce biti poslat administratorima stranice: