Smrt i sudnji dan

Blizina Sudnjeg dana je kao blizina sutrašnjeg dana u odnosu na danas

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

Mnogobrojni su kur’ansko-sunnetski izrazi koji ukazuju na blizinu Sudnjeg dana, tako da Kur’an opisuje njegov dolazak kao treptaj oka ili još brže. Ajeti o tome objavljeni su prije više od četrnaest stoljeća, a Sudnji dan još nije nastupio. Kako onda razumijevati ove ajete i koja su njihova stvarna značenja?

Islamski učenjaci spominju iznimno važno značenje ajeta i izraza o brzini nastupanja Sudnjeg dana, koje mnogi muslimani znaju samo površno, dok većina nije uspjela dokučiti suštinu i dubinu ove ideje, a što u velikoj mjeri može utjecati na vjeru i ponašanje čovjeka u ovom kratkom životu. Stoga ćemo u ovom tekstu pokušati ukratko objasniti značenje ove ideje i kur’ansko-sunnetskih izraza o brzini nastupanja Sudnjeg dana.

Naime, suština ove ideje, kako to objašnjavaju poznati komentatori Kur’ana (mufesiri) i drugi islamski učenjaci, sublimirana je u sljedećem: Kada čovjek umre, on je od Sudnjeg dana odvojen na sličan način kao što je osoba koja spava noću odvojena od jutarnjeg buđenja, tako da, kada nastupi Sudnji dan i kada bude oživljen iz svog kabura i upitan koliko je vremena prošlo od njegove smrti na dunjaluku, pomislit će da je u kaburu proveo dan ili dio dana, tj., kao da je jučer umro.

Period boravka u kaburu (berzah), njemu je prošao, kao i svima onima koji su umrli prije hiljade godina, na isti način i u istoj mjeri kao što je prošao mladićima koji su se sakrili u pećinu da bi sačuvali svoje vjerovanje i koji su, tri stoljeća kasnije, jedni drugima rekli: Ostali smo dan ili dio dana. (El-Kehf, 19.)

Ili kao što je rekao onaj što ga je Allah usmrtio stotinu godina, a zatim ga oživio i upitao koliko je ostao mrtav, pa je odgovorio: Dan ili dio dana.” (El-Bekare, 259.)

Ili kao što će reći ljudi nakon hiljade godina, kada ih Allah okupi na Sudnjem danu i upita koliko su vremena proveli na zemlji: Proveli smo dan ili samo dio dana”. (El-Mu’minun, 113.)
______________________

A sada razmotrimo i čitajmo sljedeće ajete iz gore navedene perspektive, kako bi u potpunosti razumjeli ovu ideju i kur’ansko-sunnetsku terminologiju o nastupanju Sudnjeg dana, te kako bi se osjećaj o blizini Sudnjeg dana ukorijenio u našoj svijesti.

Uzvišeni Allah, objavio je: A njima će se učiniti, onoga Dana kada ga dožive, da su samo jednu večer ili jedno jutro njezino ostali. (En-Naziat, 46.); A onoga Dana kada dožive ono čime im se prijeti, učiniće im se da su ostali samo jedan čas dana. (El-Ahkaf, 35.); A na Dan kada ih on sakupi učiniće im se da su boravili samo jedan čas u danu, i jedni druge će prepoznati. (Junus, 45.); A na Dan kad nastupi Čas oživljenja, zločinci će se zaklinjati da su u grobovima samo jedan čas ostali. (Er-Rum, 55.)

Razmislimo o ovim ajetima i o tome kako je Allah opisao period boravka u kaburu (berzah) i vrijeme koje je prošlo mrtvima.

Živ čovjek zamišlja da je vremenski interval između njegove smrti i njegovog proživljenja veoma dug prema njegovom viđenju i razumijevanju zemaljskih zakona koji se odnose na vrijeme. Stoga on smatra da je Sudnji dan daleko, iako je on kod Allaha, u nekoj drugoj vremenskoj dimenziji, vrlo blizu, shodno ajetu: Oni misle da se dogoditi neće (da je Sudnji dan daleko), a Mi znamo da sigurno hoće (tj., da je on blizu).” (El-Me’aridž, 6-7.)

E upravo ovaj osjećaj daljine Sudnjeg dana (zbog čega čovjek pomisli da se zapravo on nikada neće ni dogoditi), čovjek ustrajava u griješenju i nepokornosti Allahu.

A na Dan kada će svaki čovjek naći ono što je uradio, bilo dobro ili zlo, i kada će se približiti rok onoga čime mu se prijetilo, tada će poželjeti da između njega i onoga što je radio bude dug period i velika udaljenost, kao što se navodi u ajetu: Onoga dana kada svaki čovjek pred sobom nađe dobro djelo koje je uradio i hrđavo djelo koje je učinio – poželjeće da se između njih i njega nalazi udaljenost velika. (Ali Imran, 30.)

Vjerovatno će nam sada biti jasniji i ajet u kojem Uzvišeni Allah, kaže: O vjernici, Allaha se bojte, i neka svaki čovjek gleda šta je za sutra pripremio..(El-Hašr, 18.)

Sudnji dan je, uistinu, kao sutrašnji dan u odnosu na danas.

Također, sada možemo razumjeti i hadis Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: ”Džennet je bliži jednom od vas od kaiševa (pertli) na njegovoj obući, i Džehennem takođe.” (Buharija)

A to znači da ne postoji ništa između čovjeka i Dženneta ili Džehennema osim njegova smrt, a kada smrtne muke dođu, cijeli njegov život se presjeca i prekida pred njegovim očima, kao da je na ovom svijetu ostao samo kratko vrijeme. Prethodni život postaje kao san iz kojeg se probudio i ostavio iza sebe, i ne vidi ništa osim ahiretskog života koji se pruža pred njim bez kraja. I tada će reći: Kamo sreće da sam se za ovaj život pripremio!” (El-Fedžr, 24.) Kao da prošli (dunjalučki) život nije uopće bio njegov život.

Molimo Allaha da čitav naš život bude u znaku pokornosti Njemu, da nam podari sretan i lijep završetak prolaznog dunjalučkog života i da nas nastani u baščama Firdevsa.

Abdusamed Nasuf Bušatlić – saff.ba

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

Ukoliko pronađete gramatičku grešku, OZNAČITE TEKST i prijavite tako što ćete pritisnuti Ctrl+Enter kada je tekst označen.

NA VRH

Prijava gramatičke greške

Ova poruka će biti poslata urednicima sajta