Problem i devijacije u društvu

Jeste li ikada posegnuli za vrećicom čipsa ili čokoladicom kada se osjećate dosadno, usamljeno, ljutito ili tužno? Jeste li se ikada prepustili hrani, a da niste ni shvatili šta je to? Ili primijetili da neko koga znate pretjerano jede kada je loše volje ili nakon neugodnog iskustva ili svađe?

Većina nas je u nekom trenutku života prošla kroz takve situacije u kojima smo jeli kako bismo umirili svoje osjećaje. Hrana može biti distrakcija, ali jedenje ne rješava problem koji je u početku uzrokovao nelagodu ili nevolju. Kada stvari postanu teške i stresne, ljudi se često okreću hrani radi utjehe, a ova vrsta jedenja naziva se emocionalno jedenje, šta jednostavno znači da vaše emocije, a ne vaše tijelo, diktiraju i upravljaju kada i koliko jedete.

Većinu vremena ljudi koriste hranu kako bi se nosili s negativnim osjećajima, šta obično uključuje želju da se odvrate od neugodne ili neugodne emocionalne situacije. Emocije, od stresa, tuge, frustracije, ljutnje, tjeskobe, sramote i žaljenja, potiču na emocionalno jedenje. Ponekad su to glavni životni stresori, ali većinom to mogu biti male svakodnevne uznemirujuće situacije koje uzrokuju da netko koristi hranu kako bi umirio svoje emocije.

Ljudi koji jedu kao reakciju na stres obično konzumiraju hranu s visokim udjelom masti i šećera. Svi smo u nekom trenutku osjetili blaženstvo nakon što pojedemo čokoladu ili sladoled. Jeste li se ikada pitali zašto? Istraživanja pokazuju da hrana s visokim udjelom masti i šećera aktivira kemikalije u tijelu koje daju osjećaj zadovoljstva i radosti. Prema psihološkim istraživanjima, svako ponašanje koje je pozitivno potkrijepljeno ili nagrađeno vjerojatnije će se ponoviti i održati.

Emocionalno jedenje pogađa i muškarce i žene, ali je njegova prevalencija veća kod adolescenata, žena i osoba s prekomjernom težinom.

Razlike između fizičke i emocionalne gladi su:

Fizička glad javlja se postupnije, dok je emocionalna glad iznenadna, impulzivna i neodoljiva.

Kada je netko fizički gladan, može uključiti bilo koju zdravu hranu, ali kada jedete kako biste popunili prazninu koja nije povezana s gladnim želucem, žudite za određenom utješnom hranom poput pizza, hamburgera, pržene hrane, čokolade, sladoleda i tako dalje.

Dok jedemo kao odgovor na fizičku potrebu, osoba je svjesnija šta jede, dok jedemo kao odgovor na emocije, to možda zapravo ne shvaćamo. Obično prestajemo jesti kada smo siti – naš mozak nam signalizira da prestanemo kada smo gotovi. Osoba koja jede kao odgovor na emocije sklona je žudjeti za sve više i više, pretrpavajući se hranom osim ako nije neugodno sita.

Jedenje radi zadovoljavanja fizičke gladi ne uključuje krivnju ili žaljenje, jer jednostavno jedete kako biste tijelu osigurali ono što mu je potrebno za funkcioniranje, ali kada jedete radi zadovoljavanja emocionalne gladi, to na kraju dovodi do krivnje i žaljenja. To je zato jer duboko u sebi osoba zna da nije jela iz prehrambenih razloga.

Uzroci emocionalnog jedenja

Hronični stres i anksioznost obično povisuju razinu kortizola (primarnog hormona stresa), što zauzvrat remeti hormon gladi zvan grelin. To zatim uzrokuje prejedanje bez reguliranja gladi i signala sitosti mozgu; također povećava žudnju za hranom i prehrambene navike potaknute nagradom.

Velike životne promjene poput smrti voljene osobe, razvoda, nezaposlenosti, depresije i usamljenosti su faktori koji tome doprinose. U studiji iz 2012. na Sveučilištu Columbia i bolnici St Luke’s Roosevelt, istraživači su otkrili da su ispitanici koji su bili lišeni sna bili privučeni nezdravim prehrambenim izborima od onih koji nisu bili.

Važno je napomenuti da emocionalno jedenje može pojedinca izložiti visokom riziku od raznih bolesti životnog stila poput hipertenzije, bolesti srca, nealkoholne masne bolesti jetre, gastroezofagealne refluksne bolesti, sindroma iritabilnog crijeva, pretilosti, nesanice, dijabetesa, kronične kiselosti i zatvora, visokog kolesterola i tako dalje.

„O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad hoćete molitvu obaviti! I jedite i pijte, samo ne pretjerujte; On ne voli one koji pretjeruju.“ ( El-A’raf, 31)

Izvor: www.alhakam.org