Ishrana i zdravlje

Šta cu, kad sam izjelica

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

Mnoge osobe imaju problema sa prevelikom tjelesnom težinom. Samo smanjeno unošenje kalorija i uporedna fizicka aktivnost brzo ce dovesti do mršavljenja, osim ako se ne radi o nekoj bolesti.

Hrana je potrebna svakom organizmu kao izvor energije. Daje gradu za tkiva i regulator je za složena zbivanja u tijelu. Pravilna ishrana je od posebne važnosti za svakog covjeka, posebno mladog covjeka u razvoju.

Medutim može ishrana postati nepravilna kad se uzimaju prevelike kolicine hrane, a pored toga, nedostaje fizicka aktvnost što sve dovodi do gojaznosti, nepokretljivosti, predugog spavanja, tromosti…

Najveci problem nepravilne i suvišne ishrane je gojaznost. Gotovo za svaku osobu postoje neke specificnosti u uzroku nastanka njene gojaznosti. Povecanje (nenormalno) tjelesne težine može biti uzrok ne samo prevelike kolicine konzumiranja grane i nedovoljnog kretanja, nego i postojanje neke bolesti. Gojaznost otežava normalan nacin života, izaziva brojne teškoce i probleme. Iako, osoba koja je gojazna ima veliki stomak koji joj uglavnom smeta.

Nedovoljno kretanje i gojaznost uslovljavaju hronicnu lijenost, inertnost crijeva i pojavu “zatvora.” Isto tako, prejedanje kiselih i paprenih jela ostavlja štetne posljedice na splet krvnih sudova koji obuhvataju podrucje debelog crijeva. Ako usljed nepravilne cirkulacije dode do nakupljanja krvi u venama nastaju i hemoroidi (šuljevi). U lakšim slucajevima za lijecenje je dozvoljena primjena cepica i ljekovitih masti. Ukoliko bolest uzme maha pomaže jedino hirurški zahvat.

Naucnici smatraju da što je osoba deblja da je njen život kraci. Infarkt je cešci kod gojaznih osoba, a cetiri puta cešci kod pušaca. Prema nekim istraživanjima osobe cija je tjelesna težina veca za 5 do 14 % od njihove normalne tjelesne težine, umiru 30 % više od normalno uhranjenih osoba.

Što se više sjedi sve se više deblja te i obolijeva od raznih bolesti. U analizama veceg broja strucnjaka (naucnika) tvrdi se da zbog nedostatka tjelesne aktivnosti nastaju psihicke napetosti. Takoder se tvrdi da je nedostatak tjelesne aktivnosti osnovni razlog poremecaja zdravlja ljudi, a tjelesna neaktivnost je uglavnom posljedica gojaznosti.

Viša temperatura slabi, a niža stimuliše apetit, pokret crijeva, te lucenje sokova za varenje. Znaci, gojaznost se povecava najprije zimi kada osobe koje su podložne brzom debljanju treba da što više brinu o kolicini hrane koju ce konzumirati, te da se bave intenzivnije fizickim aktivnostima ukoliko su to u mogucnosti.Puno je nedostataka gojaznosti. Zato je potrebno smršati, ali ne puno ispod normalne tjelesne težine, kako bi se lakše i udobnije živjelo.

LIJECENJE GOJAZNOSTI

Višak kilograma može se uz malo više volje kontrolirati i skinuti. Ljetni mjeseci su veoma povoljan period za korekciju povišene tjelesne težine.

Gojaznost se najprije lijeci ogranicenim unošenjem suvišne hrane tj. dijetama za mršavljenje. Princip lijecenja je da se u organizam unese kolicina hrane koja je nedovoljna za zadovoljavanje njegovih potreba, usljed cega se koriste rezerve, što dovodi do gubljenja u težini. Pored dobre ispravne dijete, gojaznost se uspješno lijeci i dovoljnom fizickom aktvnošcu, npr. redovnim trcanjem, redovnim šetnjama, gimnastickim vježbama, bavljenjem sportom, kretanjam itd.

Trcanjem organizam sagorijeva više kalorija nego pri ma kojoj drugo aktivnosti (trcanjem uz stepenice deset minuta izgubi se 100 kalorija, a pola sata trcanja odnosi 300 kalorija tj. dnevno oko 400 grama težine). Koliko ce se trcanjem utrošiti kalorija ne zavisi samo od brzine vec i od tjelesne težine te osobe. Po pravilu, relativno je lahko izgubiti prvih 5-10 kg.Ako neko želi još više smršati, to zahtijeva mnogo više truda. Za svaki dalji kilogram mora se ili više trcati ili manje jesti, ili i jedno i drugo, što je, ustvari, najbolje. Ovo posebno važi za žene jer one teže od muškaraca skidaju kilograme.

Kretanjem se povecava utrošak energije, kao i u svim drugim fizickim aktivnostima. Medutim, treba znati da na ovaj nacin povecan utrošak energije pojacava apetit, što dovodi u opasnost dobre rezultate koji se postižu u mršavljenju uz pomoc intenzivnije fizicke aktivnosti i sporta.

Gojazne osobe treba da hodaju što više. Korisno je uvesti koji bez automobilski i bezliftni dan.

Mali broj slucajeva gojaznosti je posljedica neke bolesti. U tom slucaju jedino pravilnim lijecenjem uz savjete doktora postiže se i odgovarajuce smanjenje tjelesne težine, osim ako se ne radi o degeneriku.

ZDRAVA ISHRANA-DOBRO JESTI, NE UDEBLJATI SE

Teško je hraniti se na osnovu razuma, a ne po ukusu. Autor knjige “Doktor bez recepta” nudi nekoliko savjeta koji ce pomoci da se dobro jede, da se bude sito, a da se pri tome ne udeblja:

-Izracunati koliko je dnevno potrebno kalorija kako bi se osjecalo sit, a da se ne udeblja. Nema opceg pravila. Sve zavisi od sklonosti organizma, ali i od posla koje se obavlja. U svakom slucaju, važno je da se radije jede malo manje nego malo više.

-Jesti nekoliko puta dnevno manje kolicine

-Jesti što je moguce cešce crni hljeb

-Kad god je moguce jesti svježe voce, vece porcije sirove salate i kuhano povrce

-Jesti što manje finog peciva, kolaca, torti, kremova

-Ako se osjeti neodoljiva potreba za slatkišima, zadovoljiti se sušenim ili svježim slatkim vocem

-Voditi racuna o potrošnji masnoce koja ne bi trebalo da iznosti više od 90 grama dnevno

-Bolje je upotrebljavati ulje od masla. Ulje od kukuruznih klica manje je masno od suncokretovog

-Jesti što više bjelancevina u vidu mlijeka, kiselog mlijeka, jogurta, nemasnog sira, krompira, proizvoda od soje. Što se tice mesa, prednost davati živinskom mesu i ribi

-Ne jesti mnogo jaja. Jedno jaje dnevno dovoljno je, pošto žumance sadrži dosta opasnog holesterina

-Izbjegavati so. Svesti je na najmanju mogucu mjeru, a ukus hrani nadoknaditi raznim biljnim zacinima

-Uz jelo piti obicnu vodu, mineralnu ili hladan caj od šipka

-Neizbježnu kahvu ne zasladivati pretjerano, a nije na odmet da se popije potpuno gorka

-Kad god je moguce jesti svježe pripremljenu hranu

-Žvakati i gutati hranu polahko. Na taj nacin se prije zasiti i želudac ce bolje svariti ono što se pojede…

DIJETA

U prilog pojedinacnog odredivanja dijetetskog režima mogu se istaci motivi za skidanjem prekomjerne težine za šta su potrebni prisniji razgovori izmedu ljekara i gojazne osobe, ali i konkretno odredivanje potrebne strukture i kolicine hrane s obzirom na potrebe u rashodovanju energijom.

Mr. Dr. Azra Bišcevic u pogledu dijete predlaže slijedece: “Ako se odlucite da sami nešto napravite na planu skidanja viška kilograma jer ste uvidjeli da vam to predstavlja estetski ili zdravstveni problem, onda bi dobro bilo pridržavati se sljedecih nekoliko uputa:

-Truditi se smanjiti kolicinu konzumiranja visokokaloricne hrane i povecati bavljenje fizickm aktivnostima
-Broj obroka treba biti pet sa pravilnim razmacima i to: tri glavna i dvije užine izmedu, a koje su obavezno vocni, ali da ih ne cine banane, grožde niti koštunjavo voce.

– Da dorucak i veceru uzimati hljeb od integralnih žitarica, mlijeko i mladi sir

– Rucak treba proci bez hljeba, te uz nemasno kuhano meso i povrce

– Svježem vocu i povrcu davati prednost s obzirom na termolabilni C vitamin i ocuvanje mineralnih materija

– Ustrajnost!

Znaci, manje kilograma ce biti uz dobru i pravilnu dijetu, ali i uz fizicku aktivnost!

Remzija Huric – SAFF
…………………………………….

Rekao je Allahov Poslanik, Muhammed, saws,:

Covjek nije napunio goru posudu od stomaka, a dovoljno mu je nekoliko zalogaja koji ce mu kicmu uspravnom odrzati. A ako ga (stomak) vec mora puniti, neka trecinu odredi za hranu, trcinu za pice i trecinu za vazduh (za dusu).”

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

Ukoliko pronađete gramatičku grešku, možete je prijaviti tako što ćete pritisnuti Ctrl+Enter.

NA VRH

Prijava gramaticke greke

Slijedeci tekst ce biti poslat administratorima stranice: