Stav hanefijskih učenjaka o puštanju brade

U posljednje vrijeme na ulicama se primjećuje sve veći broj mlađih ali i starijih ljudi sa bradama, što je popraćeno raznim komentarima od ismijavanja, osuđivanja ali i odobravanja. Nije alarmantno to što se određeni ljudi koji ne poznaju od islama osim simboliku ismijavaju sa bradom, mahramom, i sl. Njih treba poučavati i pojašnjavati im ono što su bili obavezni davno naučiti. Međutim, činjenica da se vjerski obrazovani pojedinci…

koji obnašaju odgovorne funkcije izigravaju ovim propisom na ovaj ili onaj način, biva kranje zabrinjavajuća. Prije osuđivanja ljudi zbog određenog postupka obaveza je upoznati se s motivom i razlogom njegovog činjenja, potom kranje nepristrasno kazati vlastito mišljenje pozivajući se, svakako, na šerijatske izvore i izjave islamskih pravnika.

Kada je u pitanju puštanje brade islamski učenjaci su jednoglasni u mišljenju da je puštanje brade legitimno i da je strogo zabranjeno izigravanje ovim sunnetom. (Vidjeti: El-lihjetu fi davil-kitabi ves-sunneh, str, 84.)

Ovom prilikom citirat ćemo mišljenja isključivo hanefijskih autoriteta i iznijeti njihove stavove po pitanju puštanja brade iz najpriznatijih djela hanefijskog fikha, ne ograničavajući se na njen propis, već općenitu utemeljenost ovog propisa u hanefijskom mezhebu:

1.Imam Šemsuddin es-Serhasi (umro 490 god. po H) nakon što je spomenuo da je u bradi ukras muškarca, rekao je: ”Osnova svemu ovome je hadis u kome Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: ’Allah ima meleke koji ga slave riječima: Slavljen neka je Allah koji je ukrasio muškarce bradama.’” (Vidjeti: El-Mebsut, 26/72, izdavač: Darul-mearif, 1414, Bejrut)

Na drugom mjestu imam Es-Serhasi kaže: ”U bradi je ljepota (muškarca).” (Vidjeti: El-Mebsut, 11/90)

2.Imam Alauddin el-Kasani (umro 587 god. po H) kaže: ”Brijanje brade tretira se masakriranjem lica, jer je Uzvišeni Allah ukrasio muškarce bradom, kako se prenosi u hadisu: ’Allah ima meleke koji ga slave riječima: Slavljen neka je Allah koji je ukrasio muškarce bradama.’” (Vidjeti: Bedaeus-sanaia, 2/329-330, izdavač: Daru ihjait-turasil-arebi, 1419, Bejrut)

Na drugom mjestu imam El-Kasani kaže: ”Glava i brada predstavljaju najčasnije dijelove tijela. U glavi se nalazi mozak i čula, a brada je od lica, a lice je jedan od najčasnijih dijelova tijela.” (Vidjeti: Bedaeus-sanaia, 2/40)

3.Imam Burhanuddin el-Merginani (umro 593 god. po H) kaže: ”Brijanje kose kada je u pitanju žena predstavlja njeno masakriranje, kao brijanje brade kod muškarca.” (Vidjeti: El-Hidaje, 1/149, izdavač: Daru Ihjait-turasil-arebi, 1415, Bejrut)

4.Imam Kemaluddin b. el-Hummam (umro 681 god. po H) kaže: ”Kada je u pitanju brada sunnet je da bude u dužini šake, a ono što pređe preko dužine šake treba odsjeći … što se tiče kraćenja brade više od toga (tj. od dužine šake) kao što čine neki zapadnjaci (tj. ljudi sa zapadnog dijela tadašnje islamske države) i muškarci hermafroditi (dvopolci) nije apsolutno niko dozvolio.” (Vidjeti: Šerhu fethil-Kadir, 2/348, izdavač: Darul-fikr, bez godine izdanja, Bejrut)

5.Imam Fahruddin ez-Zejlei (umro 710 god. po H) kaže: ”U bradi je ukras muškarca, kako se navodi u hadisu,” potom je citirao prethodno spomenuto predanje. (Vidjeti: Tebjinul-hakaik, 7/274, izdavač: Darul-kutubil-ilmijjeh, 1420, Bejrut)

6.Imam Bedruddin el-Ajni (umro 855 god. po hidžri) u komentaru hadisa u kome Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naređuje puštanje brade, kaže: ” Puštanje brade znači da dostigne svoju bujnost.” (Vidjeti: Umdetul-kari, 22/46, izdavač: Darul-Fikr, bez godine izdanja, Bejrut)

U drugom djelu imam El-Ajni nakon što je spomenuo prethodno citirane riječi imama El-Merginanija: ”Brijanje kose kada je u pitanju žena predstavlja njeno masakriranje, kao brijanje brade kod muškarca”, kaže: ”Masakriranje je haram, nije dozvoljeno.” (Vidjeti: El-binaje šerhul-hidaje, 4/274, izdavač: Darul-kutubil-ilmijjeh, 1420, Bejrut)

7.Imam Zejnuddin b. Nudžejm (umro 970 god. po hidžri) pojašnjavajući hadis u kome Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naređuje: ”Puštajte brade”, rekao je: ”Puštanje brade znači da dostigne svoju bujnost.” (Vidjeti: El-Bahrur-raik, 1/50, izdavač: Darul-marife, bez godine izdanja, Bejrut)

Na drugom mjestu Ibn Nudžejm kaže: ”Sunnet je da brada bude u dužini šake.” (Vidjeti: El-Bahrur-raik, 2/302)

Potom je rekao: ”Brijanje brade je masakriranje lica.” (Vidjeti: El-Bahrur-raik, 2/382)

8.Imam Ali el-Kari (umro 1014 god. po hidžri) kada je pojašnjavao hadis u kome Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: ”Puštajte brade”, rekao je: ”Puštanje brade znači da dostigne svoju bujnost.” Potom je rekao: ”Brijanje brade danas je simbol mnogih mušrika koji nemaju udjela u vjeri.” (Vidjeti: Merkatul-mefatih, 2/84, izdavač: Darul-kutubil-ilmijjeh, 1422, Bejrut)

Na drugom mjestu imam El-Kari kaže: ”Kinanje (bojanje) brade je sunnet.” (Vidjeti: Merkatul-mefatih, 2/88)

U istom djelu 5/557, Ali el-Kari kada je komentarisao hadis u kome Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranjuje ženi brijanje glave, kaže: ”Brijanje glave ženskoj osobi nije dozvoljeno osim u nuždi, jer se tretira masakriranjem isto kao brijanje brade u pogledu muškarca.”

9.Imam Alauddin el-Haskefi (umro 1088 god. po H) kaže: ”Kada je u pitanju brada sunnet je da bude u dužini šake. Ono što pređe preko šake mora se odsjeći, a što se tiče kraćenja brade više mimo toga (tj. ispod dužine šake) kao što čine neki zapadnjaci i muškarci hermafroditi (dvopolci) nije apsolutno dozvolio niko, a njeno potpuno brijanje je postupak indijskih židova i vatropoklonika.” (Vidjeti: Hašijetu Ibn Abidin, 3/456-457, izdavač: Darul-marife 1420, Bejrut)

10.Imam Ahmed et-Tahtavi (umro 1231 god. po H) kaže: ”Muhammed (učenik Ebu Hanife) prenosi u svome djelu El-âsâr, da je imam Ebu Hanife dozvoljavao kraćenje brade koja pređe dužinu šake.” (Vidjeti: Hašijetut-Tahtavi, str. 526, izdavač: Darul-kutubil-ilmijjeh, 1418, Bejrut)

Na drugom mjestu kaže: ” Sunnet je da brada bude u dužini šake, dok kraćenje mimo toga kao što čine neki zapadnjaci i muškarci dvopolci nije niko dozvolio.” (Vidjeti: Hašijetut-Tahtavi, str. 681)

11.Imam Halil es-Seharenfuri (umro 1346 god. po H) kaže: ”Brijanje brade danas je simbil mnogih mušrika koji nemaju udjela u vjeri i onih koji ih slijede i oponašaju.” (Vidjeti: Bezlul-medžhud, 1/130, izdavač: Darul-kutubil-ilmijjeh, bez godine izdanja, Bejrut)

12.Imam Zafer et-Tehanevi (umro 1394 god. po H) kaže: ”Ako je brada bujna, tada se pere samo njen spoljašnji dio”, potom je naslovio poglavlje: ”Izgled Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, brade.” (Vidjeti: Ialaus-sunen, 1/38-40, izdavač: Darul-kutubil-ilmijjeh, 1418, Bejrut)

Hanefijski učenjaci ne dozvoljavaju, čak, ni brijanje dlaka koje izrastu na vratu muškarca, kako da dozvole brijanje brade?! (Vidjeti: El-fetaval-hindijje, 5/358, Merkatul-mefatih, 8/272 i El-mevsuatul-fikhijje, 35/226).

Dakle, puštanje brade do dužine šake je legitimno kod svih islamskih učenjaka, dok hanefijski pravnici bivaju posebno strogi u tom pogledu što je jasno zaključuje iz prethodno citiranih izjava. Kada bi čovjek živio životom Nuha, alejhisselam, i danonoćno listao djela hanefijskog mezheba (kao i drugih mezheba), neće naći ni jedno jedino slovo u kome se negira ili osuđuje puštanje brade. Naprotiv, jednoglasno potvrđuju legitimnost ovoga propisa i spominju ga samo u pohvalnom kontekstu.

Kada se potvrdi konsenzus učenjaka po određenom pitanju tada je najstrožije zabranjeno oponiranje dotičnom mišljenju, jer je stvarni konsenzus (kao što je primjer s legitimnosti puštanja brade), kod islamskih učenjaka jači argument od pojedinačnih hadisa (osim mutevatir predaja), kako tvrdi imam Šafija. (Vidjeti: Adabuš-Šafii, str. 232 od Ibn-Ebi-Hatima, El-kifaje fi ilmir-rivaje, str. 437, Menakibuš-Šafii, 2/30 od imam Bejhekija, Sijeru ealamin-nubela, 10/20.) Imam El-Kasani el-Hanefi, kaže: ”Ako pojedinačni hadisi oponiraju konsenzusu učenjaka, bivaju odbačeni.” (Vidjeti: Bedaeus-sanaia, 1/218)

Ako čovjek zbog slabosti svoga imana ili nekakvih drugih motiva ne želi pustiti bradu, to je njegov izbor, za koji će biti pitan na Sudnjem danu i morat će ponuditi validno opravdanje. Međutim, ismijavanje s ovim propisom je kranje opasno i najmanje što šerijatski obaveznik traba učiniti u ovom slučaju jeste da šuti, shodno hadisu: ”Ko vjeruje u Sudnji dan neka govori dobro ili neka šuti.”

Mr. Safet Kuduzovic