Hifz

Pamćenje ili memoriranje Kur’ana Časnog naziva se hifz, a osoba koja nauči cijeli Kur’an napamet zove se hafiz Kur’ana, tj. čuvar Kur’ana. Hvala Milostivom, u Bosni i Hercegovini je broj hafiza porastao nakon rata, i sve je više onih koji su hafizi i onih koji još uvijek uče Kur’an napamet.

„Kako što brže naučiti Kur’an napamet?“ ili „Koja je metoda najbolja za jak hifz?“- često su pitanja koja postavljaju oni koji žele započeti putem hifza ili su već započeli. Kao neko ko je, hvale Allahu Milostivom, više od deset godina hafiz Kur’ana, reći ću da period pamćenja Kur’ana nosi posebnu ljepotu i da je posebna blagodat, te da samo jak hifz ne smije i nije sam po sebi cilj. U nastavku teksta i obrazloženje navedenog.

1. Kako što brže naučiti Kur’an napamet?

U Kur’anu Allah Uzvišeni kaže: „Neka je uzvišen Allah, Vladar Istiniti! I ne žuri s čitanjem Kur’ana prije nego što ti se objavljivanje njegovo ne završi, i reci: Gospodaru moj, Ti znanje moje povećaj.“ (sura Taha, 114)

Prilikom učenje hifza i žurbe da što prije završimo trebali bismo sami sebi postaviti dva pitanja i odgovoriti na njih:

• Zbog čega žurim sa učenjem Kur’ana? Šta je moj cilj sa žurbom: da što prije kompletiram učenje hifza kako bi se odmorio od „pritiska učenja“ i kompletirao pamćenje cijelog Kur’ana?
• Da li mi je učenje hifza teret kojeg se želim osloboditi, jer me i nakon završetka čeka ponavljanje i druženje sa Kur’anom sve dok sam živ?

Ima dosta hadisa koji govore u vrijednosti pamćenja Kur’ana, i svakako da je hifz djelo za koje će čovjek, ukoliko bude imao čist nijjet i bude postupao u skladu sa naučenim, imati veliku nagradu kod Allaha. Hifz Kur’ana je ujedno i sunnet, jer je Poslanik Muhammed, sallallahu alejhi wa sellem, bio prvi hafiz, a zatim su njegovi drugovi (ashabi) također pamtili Kur’an. Međutim, hifz je put na kojem čovjek ne može biti gubitnik. Jer, ma koliko naučio on je uspio. Ma koliko dugo učio, on će cijelo vrijeme učiti, i ponavljati Kur’an, a za svaki harf će, shodno riječima Poslanika, sallallahu alejhi wa sellem, imati po deset sevapa. Da li je bitno za koliko će završiti hifz? Više učenja i ponavljanja – više dobrih djela.

Razumijevanje hifza Kur’ana Časnog kao tereta znači da osoba nije razumjela istinsku vrijednost toga da ju je Uzvišeni Allah izabrao da svoje vrijeme troši na Kur’an. Umjesto da se odmara sa Kur’anom i istražuje njegove ljepote, takva osoba žuri da se što prije rastane od izazova koje nosi hifz sa sobom. Možda je za učenje Kur’ana napamet ljepše reći „putovanja sa Kur’anom“, jer zaista, to i jeste putovanje u toku kojeg čovjek prihvati Kur’an za svog najboljeg životnog saputnika.

2. Koja je metoda najbolja za jak hifz?

Lijepo je biti „jak“ hafiz koji precizno i tačno uči Kur’an bez griješenja i zaborava. Ali, mnogo je ljepše biti hafiz Kur’ana koji živi po Kur’anu. Aiša, radijallahu anha, je za Poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi wa sellem, kazala: „Uistinu ahlak Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, je Kur’an.“ (Bilježe Muslim i Ebu Davud)

Sam Poslanik, sallallahu alejhi wa sellem, bio je primjer kakav hafiz treba biti. Upravo sa ciljem življenja po Kur’anu, učenje Kur’ana sa razumijevanjem i razmišljanjem mnogo je bolje i vrijednije od brzog učenja Kur’ana bez znanja šta učimo i bez postupanja prema onom što naučimo.

Sa učenjem hifza, stoga, ne treba da žurimo, niti treba da ga činimo pritiskom sebi. Kur’an je odmor, smiraj, terapija za dušu i srce. U Kur’anu Uzvišeni kaže: „Ta-ha. Ne objavljujemo ti Kur’an da se mučiš, već da bude opomena onome koji se boji.“ (sura Taha, 1-3)

Zato, neka nam Kur’an bude odmor. Lijek za dušu i srce. A učenje hifza sredstvo za što bolje upoznavanje sa Kur’anom. Neka nam hifz bude putovanje koje će nas približiti našem Gospodaru. Nije bitno da li će trajati jednu, dvije ili pet godina sam proces učenja. Važno je da bude svjedok za nas, a ne protiv nas. I da Milostivi bude nama zadovoljan.