Za sestre

Propisi o hajzu koje bi svaka muslimanka trebala znati

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

Postoji više od dvadeset propisa o hajzu, a spomenut ćemo one za koje mislimo da su najpotrebniji.

1. Namaz. Zabranjen je namaz, kako obavezni tako i dobrovoljni, ženi koja je u hajzu i ne bi bio valjan ako se obavi. Ona nije dužna naklanjati propuštene namaze, osim onaj namaz u čijem vremenu bude čista onoliko koliko bi mogla obaviti jedan potpuni rekat. Takav namaz žena je obavezna naklanjati bilo da se radi o početku ili kraju namaskog vremena. Primjer za prvo jeste slučaj kada žena dobije hajz nakon što je od zalaska sunca prošlo vrijeme u kojem je moguće klanjati jedan rekat. Ona je obavezna taj namaz (akšam) naklanjati nakon što se očisti. Primjer za drugo jeste slučaj kada se žena očisti od hajza prije izlaska sunca za vrijeme u kojem je moguće klanjati jedan rekat. Ona je obavezna naklanjati sabah-namaz nakon što se očisti.

Međutim, ako to vrijeme ne bude dovoljno za obavljanje jednog potpunog rekata, naprimjer da žena dobije hajz nakon što od zalaska sunca prođe jedan trenutak, ili da postane čista prije Izlaska sunca na jedan trenutak, tada nije obavezna naklanjati namaz. Ovo se temelji na riječima Allahovog Poslanika s.a.v.s.: “Ko stigne da klanja jedan rekat od namaza, stigao je cijeli namaz.” (Muttefekun alejhi) Iz ovog se razumije da ko ne stigne na kraju namaskog vremena obaviti u cjelosti jedan rekat nije stigao obaviti namaz.

Ukoliko ženu zadesi od ikindijskog vremena onoliko za koliko je moguće klanjati jedan rekat, da li je dužna klanjati i podne s ikindijom, i ukoliko je zadesi od jacijskog vremena onoliko za koliko je moguće klanjati jedan rekat, da li je dužna klanjati i akšam s jacijom? U ovome se ulema razišla, a ispravno je da je obavezna klanjati samo onaj namaz u čijem vremenu je bila čista onoliko za koliko se može obaviti jedan rekat u cijelosti. U ovom slučaju, to je ikindija i jacija, na osnovu riječi Allahovog Poslanika s.a.v.s.: “Ko stigne da klanja jedan rekat od ikindije, prije nego što zađe sunce, stigao je klanjati cijelu ikindiju.” (Muttefekun alejhi)

Allahov Poslanik s.a.v.s. nije rekao da je takav čovjek stigao i podne i ikindiju, te da je obavezan klanjati podne, a ono što je osnova jeste neobaveznost (dok se ne ustanovi nešto što obavezuje). Ovo je stav Ebu-Hanife i Malika koji se navodi u komentaru na djelo El-Muhezzeb. A što se tiče zikra veličanja, slavljenja i hvaljenja Allaha s.v.t. izgovaranja bismille prije jela i u drugim situacijama, čitanja hadisa, fikha, učenja dove i njeno popraćanje riječju amin i slušanja Kur’ana, to nije zabranjeno.

U dva Sahiha, i u drugim hadiskim zbirkama potvrđeno je da je Allahov Poslanik učio Kur’an, a bio je naslonjen u krilu Aiše, r.a., koja je bila u hajzu. Također, u oba Sahiha zabilježeno je da je Ummu Atijje, r.a., čula Allahovog Poslanika s.a.v.s. da kaže: “Neka izađu starice, djevojke i one u hajzu na Bajram da bi prisustvovale dobru i pozivu upućenom vjernicima, a one s hajzom neka se udalje od musalle.”

Što se tiče toga da žena u hajzu uči Kur’an gledajući ili učeći u sebi bez izgovora jezikom, kao naprimjer da stavi Kur’an na nešto i da gleda u ajete učeći ih u sebi, to ne smeta.
En-Nevevi u komentaru djela El-Muhezzeb kaže da je to
dopušteno bez razilaženja. Međutim, ako učenje bude
izgovaranjem jezikom, to je po većini uleme zabranjeno. El-
Buhari, Ibn-Džerir et-Taberi i Ibn el-Munzir kažu: “To je
dopušteno.”
Takav stav zastupaju Malik i Šafija (prvobitni
njegov stav), a bilježi ga autor djela Fethu-l-Bari.
El-Buhari, bez lanca prenosilaca, navodi od Ibrahima en-
Nehaija daje rekao: “Ne smeta da prouči ajet.” Šejhul-Islam
Ibn-Tejmijje u Fetvama koje je sakupio Ibn el-Kasim kaže:
“U Sunnetu, u osnovi, nema ništa čime se zabranjuje učenje
Kur’ana ženi u hajzu, a izreka: “Neka žena s hajzom i džunup
ne uči ništa iz Kur’ana”
jeste slab hadis, oko čega su se složili
hadiski učenjaci.

S obzirom da su žene u doba Allahovog
Poslanika s.a.v.s. dobivale hajz, pa da im je učenje Kur’ana
zabranjeno kao što je namaz, to bi Allahov Poslanik s.a.v.s.
obznanio svome Ummetu i to bi znale majke vjernika, pa bi
se to prenosilo među ljude. Pošto niko od Allahovog
Poslanika s.a.v.s. ne prenosi zabranu o tome, nije dopušteno da se
to zabrani, znajući da to on nije zabranio. Ako to on nije
zabranio, i pored činjenice da je hajz postojao i u njegovo
vrijeme, tada se zna da to nije zabranjeno.”
Ono što trebamo reći, nakon što smo saznali za
razilaženje uleme, jeste: preče je da žena u hajzu ne uči
Kur’an izgovarajući ga jezikom, osim u nuždi, kao naprimjer
da je učiteljica, pa je potrebno da podučava učenice, ili
prilikom ispita, kada je potrebno da učenice uče zbog
polaganja ispita i tome slično.
_____________________________________

2. Post. Zabranjeno je ženi da posti za vrijeme hajza
obavezni i dobrovoljni post i on joj ne bi bio ispravan
ukoliko bi postila. Međutim, ona je dužna napostiti obavezni
post, na osnovu riječi Aiše, r.a.: “Dobivale smo hajz, pa
nam je naređivano napaštanje posta, a nije nam naređivano
naklanjavanje namaza.” (Muttefekun alejhi)

Ako žena u momentu dok posti dobije hajz, post joj je
pokvaren, pa makar hajz dobila na trenutak prije akšama.
Ona je dužna napostiti taj dan ako se radilo o obaveznom
postu.

Ako žena osjeti dolazak hajza prije akšama, ali ga ne
dobije do poslije akšama, post joj je potpun i nije pokvaren.
To je ispravniji stav jer krv u unutrašnjosti stomaka nema
nikakvog šerijatskog tretmana (značaja), te zato što je
Allahov Poslanik s.a.v.s. kada je bio upitan da li se treba okupati
žena koja vidi u snu ono što vidi u snu muškarac, rekao: “Da,
ako vidi tekućinu.”
Tako je Allahov Poslanik s.a.v.s. propis učinio
ovisnim o viđenju sperme ili tekućine kod žene, a ne o
pomjeranju toga u utrobi čovjeka. Takav je slučaj i sa
hajzom. Njegovi propisi važe tek pošto krv izađe iz rodnice, a
ne dok je krv još u utrobi. Ako svane zora, a žena bude u hajzu, nije joj ispravan
post tog dana, pa makar se očistila od hajza jedan trenutak
nakon svitanja zore.

A ako joj prestane hajz prije zore, pa je postila taj dan,
post joj je ispravan, pa makar se i ne okupala do izlaska zore.
Takav je slučaj i osobe koja je džunup. Ako zanijeti da posti,
a džunup je, i okupa se nakon izlaska zore, post joj je
ispravan, na osnovu izreke Aiše, r.a., koja kaže:
“Allahovog Poslanika s.a.v.s. tokom ramazana zaticala je zora,
a bio bi džunup zbog spolnog odnosa, a ne zbog snoviđenja,
zatim bi postio.” (Muttefekun alejhi)
___________________________________

3. Tavaf oko Ka’be. Zabranjeno je ženi tavafiti oko Ka’be,
bio taj tavaf obavezan ili dobrovoljan, i ne bi joj bio ispravan
ako bi ga učinila u vrijeme hajza, na osnovu riječi Allahovog
Poslanika s.a.v.s. upućenih Aiši, r.a., kada je dobila hajz:
“Radi što rade hadžije, osim tavafa oko Allahove kuće,
dok se ne očistiš.”

Sto se tiče ostalih radnji i drugih obreda hadždža i umre,
kao što je s’aj između Saffe i Merve, boravak na Arefatu, na
Muzdelifi i Mini, bacanje kamenčića i drugo, nisu joj
zabranjeni (haram). Ne smeta ako žena obavi tavaf dok je
čista, a zatim dobije hajz odmah nakon što je obavila tavaf ili
u toku obavljanja s’aja.
_______________________________

4. Oprosni tavaf. Ako žena upotpuni obrede hadža i umre,
a zatim dobije hajz prije odlaska iz Mekke i hajz joj se
nastavi sve do odlaska, ona će otići (iz Mekke) bez obavljenog
tavafa, na osnovu izreke Ibn-‘Abbasa, r.a., koji je rekao:
“Naređeno je ljudima da svoje zadnje vrijeme boravka u
Mekki provedu kod Ka’be, osim što žena u hajzu ima
olakšicu u vezi toga.” (Muttefekun alejhi)

Ženi u hajzu nije mustehab da prilikom napuštanja Mekke
dođe do vrata Harema i da uči dovu, jer se to ne navodi od
Allahovog Poslanika s.a.v.s., a ibadeti se temelje na onome što se
od njega navodi. Ono što se navodi od Allahovog Poslanika
s.a.v.s. ukazuje na suprotno. Naime, pošto mu je rečeno da je
Safija dobila hajz nakon obavljenog tavaful-ifade, rekao je:
“Neka ide.” (Muttefekun alejhi)
On nije naredio dolazak do vrata
Harema, a da je to naređeno, bilo bi i obznanjeno.
________________________________________

5. Boravak u mesdžidu (džamiji). Zabranjeno je ženi koja je u hajzu boraviti u mesdžidu, pa čak i u musalli gdje se klanjaju bajram-namazi, na osnovu hadisa koji prenosi Ummu ‘Atijje, r.a. Ona je čula Allahovog Poslanika s.a.v.s. da kaže: “Neka izađu starice, djevojke i one u hajzu na Bajram da bi prisustvovale dobru i pozivu upućenom vjernicima, a one s hajzom neka se udalje od musalle.” (Muttefekun alejhi)
_____________________________

6. Spolni odnos. Zabranjeno je njenom mužu da spolno
opći s njom i njoj je zabranjeno da mu to dopusti, na osnovu
riječi Uzvišenog: I pitaju te o mjesečnom pranju. Reci: ‘To je neprijatnost.’
Zato ne općite sa ženama za vrijeme mjesečnog pranja, i
ne prilazite im dok se ne okupaju. (El-Bekara, 222.)

Pod riječju “el-mehid” u ajetu misli se na vrijeme
trajanja hajza kao i na mjesto gdje se javlja, a to je ženski
spolni organ, jer Allahov Poslanik s.a.v.s. kaže:
“Radite šta god hoćete (s ženama u hajzu), osim spolnog
akta.” (Muslim)

A i muslimani su se složili oko zabrane općenja u spolni
organ žene dok je u hajzu. Ljudima koji vjeruju u Allaha i
Sudnji dan nije dopušteno odvažiti se na ovaj gnusni čin, a na
čiju zabranu ukazuje Kur’an, Sunnet Allahovog Poslanika s.a.v.s. i
konsenzus muslimana, pa da tako budu jedni od onih koji su
se suprotstavili Allahu i Njegovom Poslaniku s.a.v.s. i da slijede
put suprotan putu vjernika.

U djelu El-Medžmu\ komentaru na djelo El-Muhezzeb,
(str. 374, tom II) En-Nevevi kaže: “Šafija je rekao: ‘Ko učini
tako nešto počinio je veliki grijeh.'” Učenjaci našeg
mezheba, a i drugi, kažu: “Ko dopusti spolni akt sa ženom u
hajzu on se tretira nevjernikom.”
Dopušteno je čovjeku, Allahu hvala, udovoljiti svojoj
strasti putem ljubljenja, grljenja i snošaja izvan spolnog
organa, ali je preče izbjegavati dio tijela između pupka i
koljena, osim ako to bude prekriveno. To se temelji na
riječima Aiše, r.a.: “Naređivao bi mi Allahov Poslanik s.a.v.s. da pokrijem donju
polovinu tijela, pa bi mi se približio, a ja sam bila u hajzu”
(Muttefekun alejhi)
___________________________

7. Razvod braka. Zabranjeno je mužu pustiti ženu koja je
u hajzu, na osnovu riječi Uzvišenog: O Vjerovjesniče, ako puštate žene, puštajte ih u
vrijeme kada su čiste. (Et-Talak, 4.)
To znači, u stanju u kojem mogu stupiti u određeno
vrijeme postrazvodnog čekanja. Znači da je muž pusti trudnu
ili čistu od hajza, ali prije odnosa s njom. To je zato što ako
se žena pusti u stanju hajza, ona ne stupa u taj period s
obzirom da se hajz u kojem je puštena ne računa u period
čekanja-iddet.

A ako je pusti čistu, ali nakon odnosa s njom, tada neće
biti poznat period kojeg će čekati, budući da on ne zna da li je
ona ostala nakon tog odnosa trudna, pa da se broji čekanje na
osnovu trudnoće, ili nije ostala trudna, pa da broji period
čekanja na osnovu hajza. Kada nije sigurno o kojoj vrsti
čekanja je riječ, njemu je haram pustiti je dok to ne bude
poznato.

Razvod je u stanju hajza zabranjen (haram), na osnovu
prethodno navedenog ajeta, a i na osnovu onoga što se od
Ibn-Omera, r.a., navodi u oba Sahiha, a i u drugim hadiskim
zbirkama. Naime, on je pustio ženu za vrijeme hajza, pa je
Omer, r.a., obavijestio Allahovog Poslanika s.a.v.s. o tome, te se
on zbog toga naljutio i rekao: “Naredi mu da je vrati i zadrži dok se ona ne očisti, a
zatim dobije hajz, pa se opet očisti. Zatim, ako hoće, neka je
zadrži, a ako hoće, neka je pusti, ali prije nego ima odnos s
njom. Ovim počinje vrijeme čekanja (iddet) i Allah naređuje
da se tako puštaju žene.”

Čovjek koji pusti ženu koja je u hajzu griješan je i on je
dužan pokajati se Allahu s.v.t. i vratiti ženu pod svoju zaštitu
kako bi je pustio prihvatljivim šerijatskim razvodom koji je
naredio Allah i Njegov Poslanik s.a.v.s.. Nakon što ju je vratio, on
će sačekati da se žena očisti od hajza u kojem ju je pustio,
zatim će nakon što žena dobije hajz drugi put i očisti se od
njega, zadržati je, ako hoće, ili pustiti je, ako hoće, ali prije
nego što bi imao spolni odnos s njom.

Zabrana razvoda u vrijeme hajza izuzima se u tri slučaja:


a)
ako žena bude puštena prije nego se muž osamio s
njom ili imao odnos s njom, tada ne smeta da je pusti u stanju
hajza i ona ne treba čekati kako bi se ponovo udala. Taj
razvod nije u suprotnosti sa riječima Uzvišenog:
Puštajte ih u vrijeme kada su čiste;
b) ako dobije hajz, a bude trudna, čemu smo prethodno
objasnili uzrok;
c) ne smeta pustiti ženu koja je u hajzu ako taj razvod
bude uz nadoknadu, naprimjer da između supružnika bude
spor i loš međuljudski odnos. Tada je dopušteno mužu da
uzme nadoknadu da bi pustio ženu, pa i ako ona bude u
hajzu, na osnovu kazivanja Ibn-‘Abbasa, r.a., da je žena
Sabita ibn Kajsa došla Allahovom Poslaniku s.a.v.s. i rekla:
“Allahov Poslaniče, ja nemam zamjerki na njegovo
ponašanje niti vjeru, međutim, ja u Islamu ne volim nijekanje
dobročinstva svome mužu.” Allahov Poslanik s.a.v.s. upitao je:
‘Da li ćeš mu vratiti njegovu bašču’? Rekla je: ‘Da.’ Tada je
njemu Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: ‘Primi bašču, a nju
definitivno pusti.'” (El-Buhari)

Allahov Poslanik s.a.v.s. nije pitao da li je žena u hajzu ili ne.
Zbog toga što je ovaj razvod ženino otkupljenje on je i
dopušten u bilo kojoj situaciji, ako postoji potreba za njim.
Obrazlažući dopuštenost raskida braka u stanju kada je
žena u hajzu, autor djela El-Mugni kaže: “S obzirom da je
zabrana puštanja žene dok ima hajz ustanovljena zbog
nanošenja ženi štete koja se ogleda u dužem iddetu, a raskid
bračne veze jeste zbog uklanjanja štete koja se ogleda u
lošem odnosu i suživotu sa onim koga žena ne voli, što je
gore od dužeg postrazvodnog čekanja-iddeta, dopušteno je
uklanjanje veće štete manjom. Zbog toga, Vjerovjesnik s.a.v.s.
ženu koja je tražila raskid bračne veze, nije uopće pitao o
njenom stanju.”

Što se tiče samog akta sklapanja braka sa ženom koja je u hajzu, to ne smeta zato što je osnova dopuštenost (toga) i nema dokaza da je to zabranjeno. Međutim, treba sagledati ulazak muža kod žene koja je u hajzu. Pa, ako bude siguran da neće s njom imati odnos, ne
smeta. U suprotnom, neće ulaziti kod nje dok se ne očisti od hajza iz bojazni da neće upasti u haram.
___________________________________

8. Uzimanje u obzir hajza u pogledu iddeta. Ako čovjek
pusti ženu nakon što je imao odnos ili se osamio s njom, ona
je obavezna čekati tri puna mjesečna pranja, ako bude jedna
od onih koje imaju hajz, a ne bude trudna, na osnovu riječi
Uzvišenog: Raspuštenice neka čekaju tri mjesečna pranja. (El-
Bekara, 228.)

Iddet trudne žene traje sve dok se ne porodi, bez obzira da
li to bilo nakon kraćeg ili dužeg vremena, na osnovu riječi
Uzvišenog: Trudne žene čekaju sve dok ne rode. (Et-Talak, 4.)
Ako ne bude imala hajz zato što je mlada i nije počela
dobijati ga, ili zato što nema hajza zbog starosti, ili zbog toga
što je odstranila rodnicu operacijom, ili nema hajz zbog
nečeg drugog zbog čega joj se neće povratiti hajz, u tom
slučaju iddet traje tri mjeseca, na osnovu riječi Uzvišenog:
A one žene vaše koje su nadu u mjesečno pranje
izgubile i one koje ga nisu ni dobile, one trebaju čekati
tri mjeseca, ako niste znali (Et-Talak, 4.)

Ako žena bude jedna od onih koje imaju hajz, ali joj on
kasni zbog poznatog razloga, kao što je bolest ili dojenje, ona
će ostati u iddetu dok ne dobije hajz, makar se to vrijeme
oduljilo i računat će čekanje na osnovu njega (tog hajza).
U slučaju da nestane uzrok, ali se hajz ne vrati, onda će
ona čekati cijelu godinu od trenutka kada joj je nestao taj
uzrok. Ovo je ispravan stav koji je u skladu sa principima
Šerijata. U ovom slučaju ovaj problem se tretira kao slučaj
žene kojoj je prestao hajz bez poznatog uzroka. U tom slučaju
ženino čekanje trajat će cijelu godinu dana: devet mjeseci u
slučaju trudnoće koja najčešće toliko traje i tri mjeseca, inače
predviđenih za čekanje-iddet.

Međutim, ako se razvod desi nakon sklapanja braka, a
prije spolnog odnosa i osamljivanja sa ženom, tada žena neće
uopće stupati u iddet, bilo da je puštena u hajzu ili ne, na
osnovu riječi Uzvišenog: O vjernici, kada se vjernicama oženite, a onda ih prije
odnosa s njima pustite, one nisu dužne čekati određeno
vrijeme koje ćete vi brojati (El-Ahzab, 49.)
_________________________

9. Propis vezan za utvrđivanje začeća i nepostojanja ploda
u rodnici žene. Za ovo se veže nekoliko propisa, kao što je
sljedeće: ako umre neko od ženinih bližnjih, a koga njeno
dijete ima pravo naslijediti, i ta žena ima muža, njen muž
neće imati s njom odnos sve dok ona ne dobije hajz ili se ne
pokaže da je trudna. Ako se pokaže da je trudna, propisuje se
nasljedstvo na osnovu postojanja trudnoće u vrijeme smrti
onoga ko se nasljeđuje, a ako dobije hajz, tada nema naslijeđa
na osnovu nepostojanja ploda.
___________________________

10. Obaveznost gusula-kupanja. Obaveza je ženi kada joj
prestane hajz, okupati se tako što će oprati cijelo tijelo, na
osnovu riječi Allahovog Poslanika s.a.v.s. upućenih Fatimi bint
Ebi-Hubejš: “…Pa ako ti dođe hajz, ostavi namaz, a kada prođe,
okupaj se i klanjaj.” (El-Buhari)

Najmanje što je obavezno u vezi gusula jeste to da se
opere cijelo tijelo, pa čak i ispod kose, a najbolje je da to
bude onako kako je opisano u hadisu u kojem je Allahov
Poslanik s.a.v.s. kada ga je Esma bint Šekl upitala o gusulu nakon
hajza, rekao: “Neka uzme svaka od vas svoju vodu i sidr pa se dobro
očisti. Zatim neka polije svoju glavu trljajući dobro tjeme, a
zatim neka polije po sebi vodu i uzme pamučni komad platna
na kojem je misk i očisti se njime.” Esma je upitala: ‘Kako da
se njime očistim?’ On je rekao: ‘Subhanallah?!’, na što je
Aiša rekla: ‘Slijedi trag krvi.'” (Muslim)

Ona nije obavezna rasplitati kosu osim ako je kosa čvrsto
upletena tako da se boji da voda neće dospjeti do korijena
kose. U Muslimovom Sahihu stoji da je Ummu Seleme, r.a.,
upitala Allahovog Poslanika s.a.v.s.:
“Ja sam žena koja upliće svoju kosu, pa da li ću je
rasplitati prilikom gusula od dženabeta?” (u drugom predanju
stoji: “…prilikom gusula od hajza i dženabeta?”) Rekao je:
“‘Ne, dovoljno ti je da pospeš po glavi tri pregršti vode i da
poliješ po sebi vodu i tako se očistiš.'”

Ako ženi prestane hajz u toku nekog namaskog vremena, ona je obavezna požuriti s kupanjem kako bi stigla obaviti namaz u njegovom vremenu. Ako bude na putu i nema vode, ili ima ali se boji da će joj naškoditi ako je upotrijebi, ili je bolesna pa će joj naškoditi kupanje, ona će uzeti tejemum kao zamjenu za gusul, sve dok ne nestane zapreka (za gusul) i tada će se okupati. Nekim ženama prestane hajz u vrijeme
nekog namaskog vremena i one odgađaju kupanje do isteka tog namaskog vremena, te kažu da ne mogu upotpuniti kupanje u tom vremenu. Međutim, ovo nije dovoljan razlog, jer one mogu skratiti kupanje na ono što je obavezno pri kupanju i tako mogu obaviti namaz u njegovo vrijeme. A kasnije, kada budu imale vremena, upotpunit će svoje kupanje.

Iz knjige: PROPISI O HAJZU, ISTIHAZI I NIFASU – Muhammed ibn Salih el-Usejmin

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

Ukoliko ste primijetili grešku u članku, OZNAČITE TEKST i nakon toga pritisnite tipke na tastaturi Ctrl+Enter.

NA VRH
Close

Prijava gramaticke greke

Slijedeci tekst ce biti poslat administratorima stranice: