Fikh

Šta ne smije činiti onaj ko namjerava zaklati kurban

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

Ovo znači da i onaj ko uplati da mu neko drugi zakolje kurban ne smije da uklanja dlake s tijela i da podrezuje nokte s nastupom petka (02. Augusta 2019. g.) pa sve do u narednih 10 dana – to treba uraditi prije nastupa ovih dana (n. op)

Ummu Selema, radijallahu anha, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko htjedne zaklati kurban neka ne uklanja dlake s tijela, niti išta s kože u prvih deset dana (prvih deset dana zul-hidždžeta).” U drugom predanju stoji dodatak: “… i neka ne odrezuje nokte.” (Muslim, 13/115/1977) Ovaj je hadis najjasniji argument kada je riječi o uklanjanju dlaka, otkidanju (malih) dijelova kože odrezivanju noktiju onome ko namjerava prinijeti žrtvu…

Islamski učenjaci u vezi s ovim pitanjem imaju različite stavove. Seid ibn El-Musejjib, Er-Rebia, Ahmed, Ishak, Ibnul-Munzir i Davud smatraju ove stvari zabranjenim, što dokazuju spoljašnjim značenjem hadisa. Imam Malik, po jednoj verziji; Eš-Šafi i izrazita većina učenjaka šafijske pravne škole smatraju da je uklanjanje dlaka s tijela, otkidanje dijelova kože i kraćenje noktiju pogrdno.

Imam Ebu Hanife i Malik, po drugoj verziji, smatrali su da to nije problematično. (Mealimus-sunen, 2/196, Et-Temhid, 17/235, Šerhus-sunne, 4/348, EI-Mugni, 9/346, EI-Minhadž, 13/116, EI-Medžmu, 8/363, EI-Mufhim, 5/382, Hiljetul-ulema, 3/371-372, Umdetul-kari, 21/158, i Bezlul-medžhud, 13/12)

Nedvojbeno je da je preče ne činiti ono što je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio, radilo se o pogrdnom ili zabranjenom postupku.

Izvor: “Kurban i akika” – Autor: Dr. Safet Kuduzović
____________________________________________________________

KURBAN – SUNNETI, SAVJETI I ODGOVORI

Utemeljenost klanja kurbana u šerijatu

Allah je propisao klanje kurbana rekavši: “Zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji.” (El-Kewser, 2) To je pritvrđeni sunnet Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i smatra se pokuđenim ne klati kurban za one koji su to u stanju. U hadisu kojeg nam od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prenosi Enes, r.a., stoji: “Poslanik je zaklao dva crna rogata kurbana. Učinio je to svojom rukom prethodno proučivsi bismillu i donijevši tekbir.”(Buharija i Muslim)

Vrijednost klanja kurbana

Kaže Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vezano za vrijednost klanja kurbana: “Za Kurban-bajram, čovjek ne može uraditi nijedno djelo draže Allahu od puštanja kurbanske krvi. Kurban će na Sudnji dan doći sa svojim rogovima, papcima i runom. Kurbanska krv stigne do Allaha prije nego što padne na zemlju. Stoga se i vi radujte kurbanu!” (Et-Tirmizi i Ibn Madže)

Šta može poslužiti kao kurban?

Kao kurban se mogu klati deve, krave i sitna stoka. Uvjet je da životinja predviđena za kurban bude zdrava i da nema mahana. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: ”Četvoro se ne mogu zaklati kao kurban: izrazito ćorava životinja, izrazito bolesna, izrazito hroma i izrazito mršava, kojoj se na kostima ne može napipati meso.” (Et-Tirmizi)

Vrijeme klanja

Vrijeme za početak klanja nastupa nakon bajram namaza. Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: ”Ko kurban zakolje prije bajram namaza, zaklao ga je radi sebe, a ko ga zakolje nakon namaza i njegove dvije hutbe (misli se na hutbe nakon bajram namaza p.p.) upotpunio je svoje prinošenje žrtve i obavio je sunnet.” (Buharija i Muslim)

Ko zna klati, najbolje je da sam zakolje svoj kurban, a oni koji to nisu u stanju povjerit će to drugoj osobi. Prilikom klanja proučit će ‘bismillu’ i reći će ‘Allahu ekber’. Lijepo je reći: ‘Allahu moj ovo je od .. (spomenuvši svoje ime).’, jer se prenosi od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je prilikom klanja kurbana rekao: ”Bismillahi wallahu ekber. Allahu moj ovo je za mene i za one koji nisu prinijeli žrtvu iz moga ummeta.” (Ebu Davud i Et-Tirmizi)

Ko ne stigne zaklati kurban prvog dana bajrama može to učiniti drugog i trećeg dana kao što stoji u predajama od nekih ashaba.

Dijeljenje kurbana

Sunnet je pojesti dio kurbana koji je čovjek zaklao, ali i podijeliti bližnjima, komšijama i siromašnim. “Jedite meso njihovo, a nahranite i siromaha ubogog!” (El-Hadždž, 28) “Jedite ih, a nahranite i onoga koji ne prosi, a i onoga koji prosi!” (El-Hadždž, 36)

Naši dobri prethodnici (esselefu-ssalih) praktikovali su podijeliti kurban na tri dijela: jednu trećinu su ostavljali sebi, drugu trećinu bi podijelili imućnima i treću trećinu su davali siromasima kao sadaku. Ako neko iznajmi mesara da mu zakolje kurban ne smije mu davati nadoknadu u vidu kurbanskog mesa nego će mu platiti od sebe. Također, nije dozvoljeno zadržati kurbansku kožicu niti njenu protuvrijednost; treba je usmjeriti u sadaku.

Da li je jedan kurban dovoljan za sve ukućane?

Dovoljno je zaklati jednu ovcu kao kurban za sve ukućane, ma kolika bila njihova brojnost. Ebu Ejjub, r.a., prenosi nam sljedeće: ”U doba Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, domaćin bi klao jedan kurban za sebe i za svoje ukućane.” (Et-Tirmizi)

Šta treba izbjegavati onaj ko je naumio zaklati kurban?

Onaj ko zanijeti zaklati kurban nakon nastupanja mjeseca zul-hidždžeta ne smije skidati dlake sa svoga tijela (šišanjem, brijanjem…), niti smije sjeći nokte. Ova zabrana važi sve do klanja kurbana. U hadisu kojeg prenosi Ummu Seleme r.a. od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, se kaže: “Kada nastupi prvih deset dana zul-hidždžeta, a neko od vas bude želio zaklati kurban, neka ne dira svoju kosu i nokte!” (Muslim)

Ova zabrana se ne odnosi na ostale članove porodice onoga koji namjerava zaklati kurban. Ukoliko neko iz zaborava, neznanja ili u nuždi (npr. zbog bolesti) prekrši ovu zabranu za to neće imati grijeha. A ko to učini namjerno, dužan je pokajati se.

islamskiedukativni.blogspot.se

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

Ukoliko ste primijetili grešku u članku, OZNAČITE TEKST i nakon toga pritisnite tipke na tastaturi Ctrl+Enter.

NA VRH

Spelling error report

The following text will be sent to our editors: