Problemi i devijacije u društvu

Lične i društvene posljedice droge

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

Droga među pripadnicima druge generacije

Droga je njemačka svakodnevnica. Kad je u pitanju prevencija najodgovorniji su roditelji, odgojitelji, nastavnici, prijatelji i rodbina, te policijske i zdravstvene ustanove. Svojom brigom, pažnjom ali i kontrolom osobito su roditelji oni koji mogu spriječiti put u pakao droge.

Jedan primjer:

Bilo joj je dosadno u kuci, pa je otišla k prijateljici, a potom s njom u disco. Tu se našlo i ostalo društvo. Sve naši momci i cure u dobi između 17 i 25 godina. Pilo se,
pušilo, a najhrabriji bi i u discu zapalili “travu”. Subotom je međutim bila prava “fešta”, kod nekoga u stanu. Slušalo se glazbu, pilo, pušilo i jelo. “Netko bi izvadio travu ili hašiš, ili nešto superekskluzivno. Kad se popuši, tada si super raspoložen.

U početku mi je bilo lose. Onda je bivalo fino. Kasnije se čovjek umisli: ako želiš biti raspoložen, moraš to popušiti… Povraćala sam , bila sam bolesna od droge, a opet sam je uzimala. Sve mi je pucalo u plućima. Činilo mi se kao da tonem. Zanemarila sam crkvu, sve sam zanemarila. Za šest mjeseci smršavila sam 30 kilograma. Teško jedem. Moram uzimati tablete protiv visokoga tlaka. Nedavno sam pala u nesvijest nasred ceste.

Jako sam nervozna. Ruke mi se tresu. Ne mogu jesti… A onda sam odlučila prestati uzimati drogu. Nije bilo lako. Dobivala sam krize. Svađala sam se, vikala. Vise nisam imala prave prijatelje. Posla sam svećeniku i sve mu ispričala. Želim izaći iz ove krize”, piše jedna djevojka u pismu jednom našem svećeniku u Njemačkoj.

Tragične priče

Teško je reći koliko sličnih priča i tragedija ima među našim iseljenicima i radnicima u Njemačkoj, ali ih ima. I jedna je previše. One se događaju večinom u velikim njemačkim gradovima (Hamburg – ima oko 7000 ovisnika, Berlin, Frankfurt, Muenchen, Koeln, Duesseldorf – samo oko kolodvora se kreće oko 4000 ovisnika, Bremen, Stuttgart). U jednom od tih gradova bilo je u zadnjih desetak godina među našim mladima desetak smrtnih slučajeva od droge.

Našim ljudima su uglavnom poznati oni mladi koji trose drogu, jer se to vise ne može sakriti. Ima međutim dva ili tri puta vise onih koji to još cine tajno, a možda im za to ne znaju ni roditelji. Koliko god tajnoviti i čudni, putovi droge su gotovo svima poznati. Kao i u domovini, i ovdje se droga nabavlja u određenim kaficima, disco klubovima, na kolodvorima, u privatnim stanovima.
U njemačkim zatvorima cesto se mogu naći i mladi hrvatski državljani koji odslužuju kazne zbog trgovanja drogom. Njihov broj međutim nije visok u odnosu na druge strance u Njemačkoj.

Prema najnovijem izvješću Saveznoga ureda za kriminal, u ilegalnoj trgovini i krijumčarenju drogom oko jedna trećina sudionika bili su stranci, među kojima je svaki treći uhićeni bio Turčin. U trgovanju kanabisom policija je ispitivala većinom njemačke, turske, talijanske i austrijske osumnjičenike, dok u trgovanju hašišom prednjače Alžirci. Hrvata, dakle, nema u vrhu toga popisa, ali se pretpostavlja da oni koji se bave tom “trgovinom smrti” nabavljaju ili raspačavaju bas one najgore droge – heroin i kokain.

Obično se među trgovcima i raspačivaćima drogom razlikuju cisti trgovci, neovisnici o drogi, kojima je stalo samo do novca i zarade, te trgovci i rasparčivaći ovisnici. Kada im za drogu ponestane novca, onda oni sve cine da je nabave, a to znaci razbojstva, provale, uhićenje, zatvor.

Najugroženiji tinejdžeri

Među našima koji su u Njemačkoj upali u pakao droge uglavnom su pripadnici druge generacije naših radnika. Zbog nesređenog stanja i nebrige u obitelji ili zbog drugih razloga, oni su upali u lose društvo, gdje se uživanje droge razumijeva samo po sebi. Nakon početnih pokusa, povratka natrag vise nije bilo.

Trenutačno su najugroženiji tinejdžeri, koje na kusanje droge jednostavno natjera trend, klika, party. Misli se da se odraslim i zrelim postaje kusanjem droge, te da je to ulaznica u klapu. Za roditelje je ta spoznaja nevjerojatan sok, kako zbog naravi same ovisnosti, njezina nepoznavanja i tabuiziranja, tako i zbog hrvatske populacije koja ih okružuje. Ni višekratno liječenje u specijaliziranim bolnicama većini ovisnika ne donosi konačno izlječenje, pa je bilo slučajeva izgona takvih ovisnika iz Njemačke.

Sirenju droge među našim mladima u Njemačkoj pogodovao je i rat u domovini, kao i dolazak brojnih izbjeglica. Među izbjeglicama je već bilo “iskusnih” trgovaca, dilera ovisnika, koji su svoju “drogerasku karijeru” samo nastavili i unaprijedili u ovoj zemlji. Time su ovdje regrutirali nove ovisnike (kako mlade rođene i odrasle ovdje tako i izbjeglice) s kojima održavaju vezu i nakon napuštanja Njemačke.

Hrvatske katoličke misije, osobito one u velegradovima, cesto priređuju predavanja i tribine o opasnostima uživanja droge, te time pokušavaju raditi na njezinu suzbijanju. Takva predavanja i gostovanja domovinskih stručnjaka za ovisnosti cesto su uspješna preventiva, ali za one koji se već nalaze u paklu droge najčešće je nažalost već sve kasno.

Legalizacija lakih droga?

Njemačko društvo je također suočeno s velikim porastom kriminalnih delikata prouzročenih opojnim drogama. U pokrajini Hessen zabilježen je u zadnjih deset godina porast od čak 86 posto (1988. bilo je 7598 takvih delikata, a 1998. čak 14154). Taj porast se bilježi i na saveznoj razini. Dok je u cijeloj Njemačkoj 1991. s opojnim drogama bilo povezano oko 120000 delikata, dotle ih je 1997. bilo 205000.

A samo od 1996. do 1997. broj prijavljenih slučajeva porastao je za 9,7 posto. Policija najčešće pronalazi kanabis i heroin, te kokain, amfetamin, ecstasy, LSD i marihuanu. Zanimljivo je međutim da se broj umrlih od droge nešto smanjio, kako stoji u izvješću Ministarstva unutarnjih poslova: 1997. bio je 1501 a godinu ranije 1712 zrtava droge. Pritom je zanimljivo navesti i to da je 1977. u Njemačkoj od posljedica uživanja alkohola umrlo oko 40000 ljudi, a duhana čak 110000.

Unatoč nekim propalim pokušajima da se toleriraju, liberaliziraju ili legaliziraju neke lake opojne droge, opći je stav da se njemačko društvo mora boriti protiv ovisnosti o opojnim drogama, jer ne pomaže ni toleriranje, ali ni stvaranje legendi, nego razumna prevencija. Na Internetu se pojam “Droge” spominje u 10114 dokumenata, a pojam “Rauschigift” u 3258 dokumenata. Oko 125000 ljudi u Njemačkoj uživa jake droge. Zabrinjavajući je naime porast novih uživalaca, koji je 1997. bilo preko 20000, a koje primamljuju i niže cijene i lakša mogućnost nabave droge, osobito sintetičke.

Droga je, ne samo na taj način, postala njemačka svakodnevnica. Kad je u pitanju prevencija najodgovorniji su roditelji, odgojitelji, nastavnici, prijatelji i rodbina, te policijske i zdravstvene ustanove. Svojom brigom, pažnjom ali i kontrolom osobito su roditelji oni koji mogu spriječiti put u pakao droge. Kad se njime međutim krene obično je, nažalost, prekasno za povratak.

Podijeli sa drugima i zaradi sevap:

Ukoliko ste primijetili grešku u članku, OZNAČITE TEKST i nakon toga pritisnite tipke na tastaturi Ctrl+Enter.

NA VRH

Spelling error report

The following text will be sent to our editors: